FOTO Na Kornatima prvi put uočena otrovna riba lav

Foto: NP Kornati

Na Kornatima je prvi put uočena otrovna riba vatrenjača, poznata i kao riba lav, riba paun, a neki je zovu i đavolja riba. Radi se o invazivnoj vrsti koja je štetna za okoliš, a može biti opasna i za ljude. 

>> Dramatične promjene u Jadranu. "More više neće biti onakvo kakvim ga poznajemo"

Iz Nacionalnog parka Kornati objavili su detalje i upozorenje o tom otkriću: 

"Tijekom redovnog monitoringa stručna služba NP-a Kornati prvi put se susrela s ribom vatrenjačom na svom području.

Riječ je o invazivnoj vrsti (Pterois miles) koja je u Sredozemno more došla iz Crvenog mora preko Sueskog kanala. S obzirom na rijetke prirodne neprijatelje vrlo brzo kolonizira novo područje. Visoka stopa predacije nad autohtonim vrstama tu stranu vrstu postavlja visoko na ljestvici invazivnosti i štetnosti po ekosustav.

Također se radi o ribi čiji je ubod otrovan. Ako naiđete na ribu vatrenjaču, svakako pripazite na njezine velike i otrovne bodlje!"

A ako vas ta riba ipak ubode, stručnjaci preporučuju na mjesto uboda staviti topli oblog kako bi se otrov mogao razgraditi", objavili su.

Kakva je to riba?

Pterois miles, poznata i kao lavlja riba ili vatrenjača, pripadnica je porodice škorpionača (Scorpaenidae) i jedna je od najpoznatijih invazivnih vrsta u toplijim dijelovima Mediterana, uključujući i istočni Jadran. Ova riba podrijetlom je iz Indijskog oceana i Crvenog mora, ali se širenjem kroz Sueski kanal (fenomen poznat kao lesepsijska migracija) proširila i u Sredozemno more. Vizualno je vrlo prepoznatljiva – ima dugačke peraje u obliku perjanica i prugasto tijelo koje podsjeća na lavlju grivu, otuda i naziv.

Pterois miles je otrovna riba. Na leđnim, trbušnim i analnim perajama ima otrovne bodlje koje mogu izazvati jaku bol, oticanje, crvenilo, a u težim slučajevima i mučninu, vrtoglavicu ili čak poremećaje disanja. Iako njezin ubod rijetko kada predstavlja opasnost za život, može biti vrlo neugodan, osobito za kupače, ronioce i ribare. Otrovi lavlje ribe djeluju neurotoksično i hemotoksično, a obrambeni su mehanizam – koristi ih isključivo kada se osjeća ugroženom.

Osim što predstavlja opasnost zbog svoje otrovnosti, Pterois miles je i ozbiljna prijetnja lokalnim ekosustavima. Riječ je o grabežljivcu koji se hrani malim ribama i rakovima, a zbog svoje brzine razmnožavanja i nedostatka prirodnih predatora u Sredozemlju, brzo se širi i narušava ravnotežu u podmorju. U nekim državama, poput Cipra ili Grčke, potiče se kontrolirani izlov kako bi se spriječilo njezino daljnje širenje.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.