Ilustracija: scx.hu
PREMA podacima Kriznog stožera Privredne komore Srbije (PKS), najveću materijalnu štetu u katastrofalnim poplavama u Srbiji pretrpjele su poljoprivreda i infrastruktura - prometna, energetska, kao i vodoprivredni objekti.
Detaljnija procjena štete bit će moguća tek kada se voda povuče, navedeno je u priopćenju Kriznog stožera PKS, koji je u stalnom zasjedanju i koordinaciji s Ministarstvom gospodarstva Srbije od uvođenja izvanredne situacije, javlja Tanjug.
Na područjima koja su pogođena elementarnom nepogodom nalazi se približno 11 posto svih registriranih gospodarskih subjekata u Srbiji. Najviše tvrtki je iz sektora trgovine, poljoprivredno - prehrambene industrije i građevinarstva.
U poplavama, u poljoprivredi najviše su stradale ratarske kulture - kukuruz, soja i suncokret, rane vrste voća - jagode, maline, kupine, kao i sve vrste povrća. Stanje pšenice moguće je provjeriti tek kada se smiri vodena stihija.
"Ovo je izuzetno veliki udarac za proračun što će se vidjeti nakon procjene štete. Svakako će trebati četiri do pet godina da se poljoprivreda oporaviti od ovoga“ izjavio je ranije Velimir Ilić, ministar za izvanredne situacije za RTS.
Dio prerađivačkih kapaciteta, kao i vodoprivredna infrastruktura - kanali i nasipi, pretrpjeli su veliku materijalnu štetu. Iako su poplave uništile veliki broj usjeva, opskrbu tržišta Srbije poljoprivredno - prehrambenim proizvodima u idućem razdoblju bit će stabilno, ali se može očekivati smanjenje izvoza.
Poljoprivreda BDP-u Srbije doprinosi sa 6,2 milijarde dolara i bitno je da štete ne pređu 10 posto, navode iz PKS.