Neka imena koja su nekada bila uobičajena i često davana djeci danas su gotovo nestala iz rodnih listova. Trendovi u imenovanju u Hrvatskoj posljednjih desetljeća mijenjaju se sve brže, a mnoga tradicionalna imena polako gube korak s modernim vremenima. Iako su puna značenja, topline i povijesti, roditelji ih sve rjeđe biraju.
Stručnjaci koji proučavaju lingvistiku i sociokulturne obrasce u Hrvatskoj primjećuju da se roditelji danas češće odlučuju za kraća, međunarodno prepoznatljiva imena poput Luke, Mije, Sare ili Noe, dok su klasična slavenska imena sve rjeđa. U nastavku donosimo deset nostalgičnih hrvatskih imena koja bi do 2026. mogla gotovo potpuno nestati.
Ova imena, simbolična za razdoblje sredine 20. stoljeća, nekada su bila vrlo popularna u cijeloj Hrvatskoj. Danas su rijetka, iako i dalje bude osjećaj topline i nostalgije.
Dragica je nekoć bila jedno od najčešćih ženskih imena u kontinentalnoj Hrvatskoj, dok je Drago bio snažno muško ime s tradicionalnim prizvukom. Danas su oba gotovo nestala iz popisa novorođenih.
Imena izvedena iz riječi "dubrava", koja označava šumu, nose snažnu povezanost s prirodom. Nekada vrlo česta, danas ih rijetko susrećemo, iako pripadaju najstarijem sloju hrvatske imenoslovne tradicije.
Ova imena su imala vrhunac popularnosti između 1960-ih i 1980-ih godina. Danas se gotovo ne pojavljuju, iako su bila sinonim za samostalne i odlučne žene.
Deminutiv ženskog imena Katarina bio je iznimno čest među starijim generacijama. Iako je ime jednostavno i zvučno, novi roditelji sve češće biraju dulje, međunarodne varijante poput Catherine ili Katja.
Ime Nada nosi lijepo i simbolično značenje, ali njegova popularnost opada. Nadica, nježnija varijanta, danas se pojavljuje gotovo isključivo u sjećanjima ili obiteljskim pričama starijih generacija.
Ova imena, puna topline i emocije, nekada su bila česta u manjim sredinama. Ljubica je u prošlosti bila među deset najčešćih ženskih imena, no u suvremenom razdoblju gotovo je nestala.
Staroslavensko ime koje se spominje još u ranosrednjovjekovnim spisima, Mislav je simbol tradicije i identiteta. Ipak, u posljednjem desetljeću sve je rjeđe među novorođenima, iako zadržava kulturnu vrijednost.
Rijetko i pomalo zaboravljeno ime, Kamilo se danas gotovo uopće ne daje djeci. Iako nosi profinjen prizvuk i ima povijesnu težinu, nestaje iz suvremene uporabe.
Ime koje nosi povijesnu snagu, zahvaljujući poznatim osobama poput Ljudevita Gaja, danas se pojavljuje vrlo rijetko. Iako evocira osjećaj tradicije i nacionalnog ponosa, moderni roditelji ga uglavnom zaobilaze.