PROPOVJEDNIK mržnje, pokretač i inspirator najgoreg nasilja, do današnjeg dana neuhvatljivi bjegunac kojeg su lovili dronovima, tajanstveni vođa tek jednom viđen u javnosti. Otprilike tako CNN u svom uvodu opisuje danas ubijenog Abu Bakr al-Bagdadija. Svojom iskrivljenom interpretacijom islama i ideologijom privukao je ogromne obespravljene manjine. A nakon smrti u naslijeđe ostavlja grozne zločine, ubilačku mržnju te uspjeh i pad krvožedne ideologije, pokazatelj kako internet može djelovati na izolirane i poremećene. No tko je ustvari bio vođa zloglasnog ISIL-a?
U obitelji su ga zvali Vjernik
Ibrahim Awwad Ibrahim al-Badri, poznat kao Abu Bakr al-Bagdadi, rođen je 1971. godine u Samarri u Iraku u sunitskoj obitelji poznatoj po pobožnosti, piše BBC.
Još od mladih dana pokazivao je veliki interes za Kuran, a njegove opservacije po pitanju religijskih zakona bile su vrlo minuciozne. Unutar obitelji zadobio je nadimak Vjernik jer je običavao grditi rođake da ne žive u skladu sa strogim vjerskim pravilima koja je sam prakticirao.
Doktorirao na polju proučavanja Kurana
Svoj interes za religiju produbio je školujući se u tom smjeru. Diplomirao je islamske studije 1996. godine na Sveučilištu u Bagdadu, a magisterij i doktorat na području proučavanja Kurana stekao je 1999., odnosno 2007. godine na Saddamovom sveučilištu za islamske studije.
Do 2004. godine živio je u Bgdadu s dvije supruge i šestero djece
Do 2004. godine živio je u bagdadskoj četvrti Tobchi sa svoje dvije supruge i šestoro djece. Podučavao je djecu iz susjedstva Kuranu u lokalnoj džamiji, gdje je bio i zvijezda tamošnjeg nogometnog kluba.
Dok je studirao, njegov ujak ga je nagovorio da se pridruži Muslimanskoj braći. Vrlo brzo se priklonio nasilnoj ultrakonzervativnoj struji u tom islamskom pokretu i do 2000. godine pod njihovim tutorstvom priklonio se salafitskom džihadizmu.
Tijekom prvih mjeseci američke invazije na Irak 2003. godine Bagdadi je sudjelovao u osnivanju pobunjeničke skupine Jaysh Ahl al-Sunnah wa al-Jamaah (Sunitska narodna vojska zajedničke solidarnosti).
U veljači 2004. godine američke snage poslale su ga u detencijski centar
U veljači 2004. godine američke snage uhitile su Bagdadija u Falluji te su ga poslale u detencijski centar Camp Bucca gdje je ostao 10 mjeseci.
Dok je bio zatvoren, Bagdadi se posvetio religioznim pitanjima, vodio molitve i propovijedi petkom te je podučavao ostale zatvorenike. Prema pričanju jednog tadašnjeg zatvorenika, Bagdadi je bio šutljiv, istodobno prihvaćen među rivalskim frakcijama unutar detencijskog centra gdje su se nalazili bivši Saddamovi pristaše i džihadisti. Bagdadi se sprijateljio i ostao u kontaktu s mnogima od njih nakon što je oslobođen u prosincu 2004. godine.
Nakon puštanja iz detencijskog centra pridružio se al-Qaedi u Iraku
Nakon puštanja iz detencijskog centra stupio je u kontakt s glasnogovornikom al-Qaede u Iraku - AQI, lokalne podružnice ove skupine koju je vodio Jordanac Abu Musab al-Zarqawi.
Zadivljen Bagdadijevim znanjem o religiji, glasnogovornik je uvjerio Bagdadija da ide u Damask, gdje je trebao osigurati da se AQI-jeva propaganda čvrsto pridržava principa ultrakonzervativnog islama.
Zarqawi je ubijen u lipnju 2006. godine tijekom zračnog napada američkih snaga, a naslijedio ga je Egipćanin Abu Ayyub al-Masri. Te godine u listopadu Masri je raspustio AQI i osnovao Islamsku državu u Iraku (ISI). Skupina je ostala lojalna al-Qaedi.
Bagdadi se brzo penjao u hijerarhiji ISI-ja
Zbog svojih religijskih uvjerenja i sposobnosti da premosti podjele između stranaca koji su osnovali ISI i lokalnih Iračana koji su se kasnije pridružili skupini, Bagdadi se stalno penjao u hijerarhiji.
Postavljen je za starješinu Šerijatskog komiteta te je imenovan u Šerijatski savjet, tijelo od 11 članova, koje je savjetovalo emira ISI-ja Abu Omar al-Bagdadiija. Bagdadi je kasnije imenovan u ISI-jev Koordinacijski komitet koji je nadgledao komunikaciju vođa grupe u Iraku.
2010. godine izabran je za emira ISI-ja
Nakon smrti osnivača ISI-ja i emira u travnju 2010. godine izabran je za novog emira. U to vrijeme grupa je bila dezorganizirana, a njihove brutalne metode odvraćale su sljedbenike. Bagdadi, tada 39-godišnjak, si je dao u zadatak obnoviti organizaciju. Skupina se organizirala - počeli su pljačkati banke, iznuđivati lokalno stanovništvo, njihovi napadi postajali su sve brutalniji, a uskoro su i proglasili kalifat.
Nestabilnost u Iraku i građanski rat u Siriji bili su za Bagdadija dar
Vješto je iskoristio obespravljenost koju su u Iraku osjećali Suniti. Naime, SAD je za svoje saveznike uzeo šijitske političare za koje su vjerovali da će predstavljati šijite, ali i osigurati sunitsku prisutnost u vladi. No to se nije dogodilo, već su šijitski odredi smrti tražili osvetu za sunitske napade. Nastalo je krvoproliće koje je potaknulo međusobnu mržnju, što je Bagdadi vješto iskoristio. Nestabilnost u Iraku i građanski rat u Siriji bili su za Bagdadija dar koji je mudro iskoristio.
Nadajući se da će profitirati od rastućih nemira u Siriji 2011. godine, Bagdadi je naredio jednom od svojih sirijskih operativaca da osnuje tajni ogranak u toj zemlji koji je kasnije postao poznat kao al-Nusra Front.
Kad je vođa Al-Quaide Ayman al-Zawahiri naredio Bagdadiju da al-Nusri odobri nezavisnost, on je to odbio. U veljači 2014. godine Zawahiri je izbacio ISIS iz Al-Quaide. ISIS je odgovorio borbom protiv al-Nusre i konsolidacijom svojih položaja na istoku Sirije, gdje je Bagdadi uveo stroge religiozne zakone.
U lipnju 2014. godine ISIS je osvojio drugi po veličini grad u Iraku Mosul i uskoro nakon toga grupa je proglasila povratak kalifata te preimenovala ISIS u Islamsku državu. Islamski kalifat imao je vojsku, pravila i neko kratko vrijeme svoju valutu.
Uskoro je proglašen kalifat
U početku je proglašavanje kalifata vanjskom svijetu izgledalo smiješno jer nitko nije vjerovao da bi neka pobunjenička grupa u kaosu sirijskog konflikta mogla zauzeti i zadržati vlast nad nekim dijelom tamošnjeg teritorija. No kalifat je nastavio rasti u svojoj veličini i samouvjerenosti.
Borci kalifata bili su surovi i radikalni
Vjeruje se da je upravo Bagdadi naredio krvoločno ubojstvo američkog novinara Jamesa Foleya, čija je snimka objavljena na društvenim mrežama i zbog čega je Obama poveo odlučniju vojnu akciju protiv grupe. Zbog njihove surovosti i radikalnosti čak su se i afganistanski talibani činili umjerenima.
Odrubljivali glave, bacali gej osobe s krova, palili žive ljude
U kalifatu su odrubljivane glave ljudima kao da je riječ o hobiju, bacali su gej osobe s krovova, hrabrili djecu ne samo da se bore već i da ubijaju odrasle te su palili žive ljude. Njihov kalifat postao je eksperiment ljudske okrutnosti koji je Bagdadi s radošću nadgledao.
Sinajska podružnica IS-a otela je 22. srpnja Hrvata Tomislava Salopeka koji je u Egiptu radio za francusku kompaniju CGG (Compagnie Générale de Géophysique), a 5. kolovoza su objavili video u kojem Salopek, klečući u narančastoj zatvorskoj uniformi pored zamaskiranog džihadista s nožem, s papira čita zahtjeve egipatskim vlastima.
IS ga je htio razmijeniti za muslimanke u egipatskim zatvorima u roku od 48 sati.
"U suprotnom, vojnici Islamske države će me ubiti", rekao je tada na snimci 30-godišnji Salopek.
Nakon isteka roka koji je IS postavio, o Salopeku se nije znalo ništa do 12. kolovoza 2015. kada je objavljena snimka IS-a na Twitteru na kojoj ga maskirani islamisti obezglavljuju. Tijelo nikad nije pronađeno, a mnogobrojni analitičari složili su se da vjerojatno nikad neće ni biti nađeno i vraćeno obitelji. Ista je situacija i s tijelima ostalih zarobljenika koje je Islamska država pogubila.
Tek jednom pojavio se u javnosti da bi održao propovijed. Nakon tog pojavljivanja u Mosulu 2014. godine, nedugo nakon proglašenja Islamske države, Bagdadi je nestao.
2015. godine pojavila se informacija da je teško ranjen u napadu američkih snaga, čak i da je prikovan za krevet, no Pentagon to nikad nije potvrdio. Kad su se 2017. godine vojne snage poduprte SAD-om približavale ISIS-ovom teritoriju u Siriji, ponovo se pojavila informacija da je ranjen.
Tri godine nakon uspostave kalifata u Siriji njegovi sljedbenici izgubili su većinu teritorija te su u njihovim rukama ostali dijelovi Mosula u Iraku i Rakka u Siriji. Službeno, kontrolu nad Mosulom izgubili su u srpnju 2017. godine kad je irački premijer Haider al-Abadi objavio kako su njihove trupe ponovo vratile Mosul u svoje ruke.
U audioporuci borcima rekao da ih Alah testira
Nakon što je 2018. godine ISIS pretrpio više uzastopnih poraza, a pritisci su rasli sa svih strana, objavljena je audiosnimka Bagdadijeva govora u kojem priznaje da njegovi vojnici gube bitku za samoprozvanu državu. Situaciju je opisao kao test Alaha te je ohrabrio borce da se drže zajedno. Sljedeće godine objavljen je video u kojem Bagdadi odjeven u normalnu odjeću sjedi pored puške te se osvrće na aktualna zbivanja među kojima i uskršnji napad na Šri Lanki inspiriran ISIS-om.
Bagdadi duhovni vođa koji je prenosio brzorastuću ideju
U teritorijalnom pogledu ISIS je nestao onako brzo kako se i uspeo, no ostaje Bagdadijevo naslijeđe koje živi među njegovim sljedbenicima posvećenim ovoj zapadu neshvatljivoj ideologiji.
Samog Bagdadija nikad nije privlačilo otvoreno vodstvo. Nije pripremao operacije niti je vodio borce u akcije. Bio je duhovni vođa jedne ideje koja se poput virusa širila internetom te privlačila mlade i nestabilne ljude od Libije do Bruxellesa i Pariza do te mjere da su bili spremni ubijati i dati svoj život za nju.
Nakon njegove smrti još uvijek se ne može točno utvrditi kako je postao takvo čudovište sa sposobnošću privlačenja brojne sljedbe, i to zato što se još uvijek malo zna što je to što je ljude nagnalo da se pridruže ISIS-u. Neuhvatljiva ljutnja i okrutnost koja vodi njegove sljedbenike zapadu ostaju teške za razumjeti.
Njegovom smrću ISIS ostaje bez vještog pregovarača, nemilosrdnog političara, religijskog učenjaka, čovjeka uglednog podrijetla - neuobičajena kombinacija za vođu globalne militantne organizacije, a još manje protodržave.