DUGOGODIŠNJI pročelnik Ureda za upravljanje u hitnim situacijama i sigurnosni stručnjak Pavle Kalinić proveo je ekipu Indexa najvećim zagrebačkim skloništem. Sa sigurnosnim stručnjakom hodali smo kroz tunel Grič. Pričao nam je o zagrebačkim skloništima i kako su održavana te koliko su sigurna.
U Zagrebu je preko tisuću skloništa, no pitanje je koliko ih je upotrebljivo, rekao je Kalinić. "Potrebno je imati filtere, rezerve vode, hrane, nešto na čemu ćete spavati, nešto čime ćete se pokriti... Po informacijama koje imam, mi tu jako tanko stojimo, da ne kažem nikako", smatra Kalinić.
Naglasio je kako tisuću skloništa možda zvuči puno za Zagreb. Ipak, misli da to nije dovoljno: "To nije bilo dovoljno ni kada su bili u funkciji, a to je bilo najkasnije do 1994./1995. Jednostavno nemaju potrebne filtere. Međutim, nakon nekog vremena, veliki borci za demokraciju i ljubav prema hrvatskom narodu donijeli su odluku da se skloništa više ne trebaju graditi."
Skloništa se više ne grade
"Danas ispred suvremenih zgrada i velikih objekata nemate skloništa, već garaže neprimjerene za sklanjanje. One bi se mogle preurediti, ali potrebni su filteri, alternativni pravci, balistička vrata, ventilacija... To se dugo nije radilo jer se u Hrvatskoj godinama mislilo kako rata više neće biti", nastavio je Kalinić.
"Po toj je logici ukinut i obavezni vojni rok. Da se nešto dogodi, mi nemamo mlađu ekipu koju ćete naučiti najjednostavnijim stvarima, a da ne govorim o sofisticiranijim oblicima naoružanja i opreme kojom se treba znati koristiti" kazao je.
Nekada se računalo, tvrdi, da se u skloništa moglo sakriti sedam-osam posto stanovništva. "Koliko je to točno, ne znam. Činjenica jest da se ne održavaju i ne grade. Ovdje, gdje se mi nalazimo, ljudi se mogu skloniti, ali ne bi imali filtriranog zraka, vode ni kemijske wc-e. Prema tome, praktički je neupotrebljivo", misli Kalinić za sklonište koje je, prema njegovim saznanjima, izgrađeno 1943.
Kalinić: Kolike su rezerve hrane u Hrvatskoj?
Svi ozbiljni bunkeri, objasnio je, moraju biti od armiranog betona. "Ni takvi ne traju zauvijek. Hrvatska je ovime pokazala da je potpuno nepripremljena. Dodatno, kolike su rezerve hrane u Hrvatskoj? Bila je velika afera oko robnih rezervi. Koliko ja znam, one nikad nisu obnovljene. A kada je krenula korona-kriza, objavljeno je da Hrvatska ima hrane za 28 dana", pitao se Kalinić.
"U Zagrebu nedostaje 50-70 tisuća kvadratnih metara depoa za umjetnine. Ozbiljne nacije, posebno male, mogu se štititi čuvanjem kulturnog nasljeđa i jezika. Mi te umjetnine nemamo kamo skloniti", izjavio je Kalinić pa istaknuo kako je "krajnji trenutak da se Hrvatska otrijezni i počne ponašati kao zemlja 21. stoljeća."
Tunel Grič teško je smatrati pravim skloništem
Tunel Grič izgrađen je u vrijeme NDH. U njemu su se Zagrepčani sakrivali zbog napada savezničkih bombardera. "Teško je govoriti da je ovo sklonište. Da biste imali sklonište, morate imati neprobojna vrata. A ova su vrata drvena, nema ventilacije ni alternativnog napajanja, vode, wc-a... Ovo je više turistički prolaz", naveo je Kalinić.
"Problem je što je većina skloništa devastirana. Ljudi, koji su uzimali te prostore, spajali su se na kanalizaciju. Čim su to učinili, sklonište je devastirano. A na puno mjesta imate prorezane nosive zidove.
Pokraj tunela, na Tuškancu, nalazi se zgrada u kojoj je za vrijeme Domovinskog rata sjedio načelnik glavnog stožera. "Ta je zgrada proglašena neperspektivnom. Koristila se 1991. godine. Dođe li do nuklearnog rata, građanima savjetujem da u tome trenutku budu u Novome Zelandu", zaključio je Kalinić.