Herbert Hoover služio je kao 31. predsjednik SAD-a. Služio je samo jedan mandat jer se nije snašao u najvećoj gospodarskoj krizi 20. stoljeća, koja je nastupila malo prije početka njegovog mandata. Ipak, Hoover je zapamćen kao veliki humanitarac i sposoban biznismen čije je djelovanje spasilo desetke tisuća života.
Tragično djetinjstvo postavilo je uvjete za budući uspjeh
Rođen je 1874. u Iowi, a njegovo djetinjstvo obilježile su dvije smrti. Prva se dogodila kada je imao devet godina. Njegov otac, koji je cijeli život radio kao kovač, doživio je srčani udar i umro. Druga tragedija dogodila se nekoliko godina kasnije, kada je umrla i mama Hoover. Smrti roditelja uvelike će obilježiti Hooverovo djelovanje, kao i njegov karakter.
Hoover je diplomirao na rudarskom fakultetu u Stanfordu i izgradio temelje za buduću uspješnu karijeru. Kao rudarski inženjer proputovao je svijet, razvijajući rudarske projekte od Australije do Kine, pri čemu se dokazao kao inovativan i učinkovit lider.
Njegovo ime postalo je poznato puno prije nego što je postao predsjednik. Tijekom Prvog svjetskog rata Hoover je stekao nadimak Hranitelj Europe. Prvo je pomogao Amerikancima koji su se našli zarobljeni u Europi da ih prebaci natrag doma, a onda je postao predsjednik komisije koja je trebala pomoći Belgiji, gdje je vladala glad.
Bila je to jedna od najvećih humanitarnih akcija 20. stoljeća. Danas često zanemarujemo važnost takvih akcija jer su puno prisutnije i organiziranije, no početkom 20. stoljeća ipak su bile velika rijetkost.
Humanitarac predsjednik
TIjekom 1920. godine pokušavao je postati američkim predsjednikom, no izgubio je od drugog kandidata. Onda se 1929. godine kandidirao kao kandidat Republikanske stranke. Njegova najava da će SAD uskoro iskorijeniti siromaštvo nije se provela u praksu. Naime, već iste godine počinju krahirati burze. Velika depresija otjerala je ljude u siromaštvo, a svakim danom tisuće Amerikanaca gubile su poslove.
Hoover je vjerovao u samopomoć i u ograničenu ulogu države u ekonomiji, što je poslužio njegovim protivnicima u kritikama. Smanjio je poreze kako bi stimulirao trošenje, no njegove politike zapravo nisu urodile plodom. Drugi mandat nije osvojio, a novi predsjednik, Franklin D. Roosevelt, donio je puno efikasnije reforme. Međutim, Hoover je tijekom tih godina ponovo pokrenuo humanitarne akcije kako bi nahranio gladne u SAD-u, ali i u svijetu. Pisao je knjige o politici i ekonomiji sve do svoje smrti 1964. godine.
Hoover nije kontroverzna ličnost. Radilo se o čovjeku koji je bio dobar biznismen, ali izazovi 1930-ih bili su za njega previše. Da je vladao u nekom mirnijem vremenu, vjerojatno bi ga se pamtilo kao još samo jednog predsjednika u nizu. Međutim, njegove humanitarne akcije su legendarne i postale su temelj sličnih tijekom hladnog rata.