Foto: Hina
RUSKI predsjednik Vladimir Putin naredio je dnevnu ''humanitarnu pauzu'' u ofenzivi na Istočnu Gutu u okolici Damaska, koja bi trebala stupiti na snagu sutra.
Putinova naredba predviđa otvaranje ''humanitarnog koridora'' koji bi dopustio civilima da iziđu iz opkoljene sirijske enklave pod kontrolom pobunjenika, među kojima manji dio čine džihadisti iz frakcije Hayat Tahrir al-Šam (HTS), bivšeg ogranka al-Kaide u Siriji.
U intenzivnom bombardiranju koje provode sirijske režimske snage, a prema tvrdnjama promatrača i ruske snage, ubijeno je 540 civila, od čega 150 djece, prema evidenciji medicinske organizacije koja pruža pomoć na terenu.
Pauza će trajati svaki dan od 9-14
"Kako bi se eliminirale žrtve među civilima u Istočnoj Guti, svakog dana humanitarna stanka uvodi se od 27. veljače, a to znači sutra od 9 do 14 sati", rekao je ministar obrane Sergej Šojgu, a prenosi agencija RIA. "Humanitarni koridor bit će stvoren kako bi civili mogli izaći. Koordinate koridora su pripremljene i bit će uskoro objavljene", rekao je.
Međutim, ruska inicijativa u suprotnosti je s rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a, koja je u subotu donesena jednoglasno - što znači da je i Rusija glasala za nju - a prema kojoj će ''sve stranke (u sukobu) prekinuti neprijateljstva bez odgode'' na 30 dana. Rezolucija o primirju donesena je kako bi se omogućili dopremanje humanitarne pomoći i medicinska evakuacija.
Rusija je prvo zbog neslaganja s nacrtom rezolucije i traženja amandmana odugovlačila s njenim donošenjem nekoliko dana, dok su deseci civila svakodnevno umirali u bespoštednom i potpuno neselektivnom bombardiranju Istočne Gute, što su dužnosnici UN-a i nevladine organizacije okarakterizirali kao moguće ratne zločine. UN-ov generalni tajnik Antonio Guterres opisao je situaciju kao ''pakao na zemlji'' i zatražio neposrednu akciju.
U isto vrijeme, pobunjenici su na režimsko bombardiranje odgovorili vlastitim granatiranjem civilnih ciljeva u susjednom Damasku, koji je pod kontrolom režima. Prošlog tjedna u granatiranju Damaska ubijeno je najmanje 13 i ranjeno 77 civila, prema izvještaju režimske novinske agencije SANA, što predstavlja najteže civilne žrtve na ovoj strani bojišnice u zadnjih nekoliko mjeseci. I jedna i druga strana poriču napade na civilne ciljeve, unatoč potresnim reportažama s terena.
Primirje uopće nije zaživjelo, Rusija kaže da se ne odnosi na teroriste
Samo primirje uopće nije zaživjelo - već nekoliko sati nakon glasanja u Vijeću sigurnosti, režimski zračni napadi nastavili su se kao da se ništa nije dogodilo. Ovo je samo nastavak višegodišnjeg trenda u kojem Moskva i Damask otvoreno krše primirja na koja su pristali, u nekim slučajevima čim stupe na snagu.
"Prekid vatre počet će tek kada sve zaraćene strane dogovore način na koji će taj prekid vatre biti primijenjen, kako bi osigurali da prekid neprijateljstva bude potpun i odnosi se na cijelu Siriju", rekao je Lavrov na konferenciji za novinare u Moskvi.
Taj prekid vatre "ni u kojem se slučaju ne odnosi na akcije sirijske vlade koje podupire Rusija protiv terorističkih skupina kao što su takozvana Islamska država, Fronta al-Nusra i svi koji s njima surađuju", rekao je Lavrov, čime se nameće pitanje na koga se točno primirje odnosi.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov optužio je u ponedjeljak pobunjenike u Istočnoj Guti da "cijelo lokalno stanovništvo drže kao taoce'' i stanje u tom pobunjeničkom uporištu ocijenio je "krajnje napetim".
Repriza Alepa?
"Rezolucije Vijeća sigurnosti imaju smisla jedino ako se doista poštuju", kazao je Guterres. No prema svemu sudeći, ni Sirija ni Rusija nemaju namjeru zaista se držati donesene rezolucije, koja je sama po sebi u najmanju ruku polovično i kratkoročno rješenje za krvav sukob u Siriji.
Umjesto toga, Moskva je ponudila svoju dnevnu ''pauzu'' u bombardiranju Gute, kako bi se civili mogli evakuirati iz ovog ''pakla na zemlji''. Ako je suditi prema iskustvu iz slične opsade i ofenzive na istočni Alep iz 2016., ni ovog puta od evakuacije neće biti ništa - sve dok se pobunjenici ne predaju, a režim ne zauzme čitavu Gutu. Naime, ni tada, unatoč navodnim humanitarnim koridorima u ruskoj organizaciji, civili iz istočnog Alepa nisu kroz njih mogli napustiti opkoljenu polovicu najvećeg sirijskog grada. Damask i Moskva tada su za neuspjelu evakuaciju optuživali pobunjenike, tvrdeći, kao i sada, da drže civile kao taoce i ljudski štit.