SUDAC Visokog kaznenog suda Ivan Turudić je tijekom gostovanja na N1 komentirao stanje u pravosuđu, primanjima sudaca, potkapacitiranošću DORH-a te ukidanju sigurnosnih provjera dužnosnika. Turudić je govorio i pravosuđa kod građana i percepcije javnosti da su zaposleni u DORH-u zločesti momci, a oni u Uredu europskog tužitelja (EPPO) dobri momci.
Turudić se osvrnuo na potkapacitiranost DORH-a i nedostatak materijalnih sredstava zbog kojeg se mnogi ne žele ni prijaviti za posao u toj ustanovi. Sudac Turudić kaže da je DORH uistinu potkapacitiran, ali da nije ništa lošijem stanju od drugih pravosudnih institucija.
"Djelatnika u DORH-u nedostaje do te mjere da, na Visokom kaznenom sudu, koji postoji već dvije godine, ni na jednu sjednicu u drugostupanjskom sudovanju nije došao predstavnik DORH-a, jer ih navodno nema dovoljno", kaže Turudić za N1.
Turudić navodi da se najavljuje osnivanje Visokog državnog odvjetništva i ističe da bi to bilo dobro. Sudac naglašava da zamjenici državnih odvjetnika rijetko dolaze i na rasprave na Vrhovnom sudu, ali da stvari zbog kojih je djelatnika u DORH-u malo, nisu toliko komplicirane da su nerješive.
Misli kako treba pogledati kakva je sistematizacija radnih mjesta, u kojim odjelima nedostaje radnika i popuniti ih. Turudić je spomenuo i rad glavne državne odvjetnice. Navodi da bi se ona nakon izbora, kao i predsjednik Vrhovnog suda, trebao emancipirati od onih koji su je izabrali.
"Neki u tome uspiju više, neki manje. Nema potrebe da se mijenja Ustav po tom pitanju", govori Turudić.
Komentirao je i pritiske na DORH pa rekao da se o tome često spekulira i da je često riječ o percepciji. Navodi kako se propusti događaju te ističe da je nakon što je Ured europskog tužitelja preuzeo slučaj Gabrijele Žalac, tek nakon godinu dana podignuta optužnica.
"Ako je sve bilo čisto i jasno onda je trebala biti podignuta u roku od mjesec, a ne godinu dana. Stvari se previše simplificiraju. Percepcija javnosti je da su zaposleni u DORH-u zločesti momci, a u Uredu europskog tužitelja dobri momci. Valja znati da hrvatske europske tužitelje predlaže vlada u proceduri u kojoj se biraju kolege državni odvjetnici i da je njihova djelatnost jako uska.
Čuli smo izjavu glavne državne odvjetnice da je DORH ispostava Ureda europskog tužitelja, što u izvjesnom pogledu jest, ali to zakon nalaže. DORH europskim tužiteljima predlaže predmete na kojima će raditi. Europski javni tužitelji su na taj posao došli iz ureda DORH-a", kaže Turudić.
Turudić je rekao da je u kaznenim djelima u Hrvatskoj uobičajeno da se optužnice nekad ne dižu čak po pet godina i da postupci traju jako dugo. Kaže da to smeta i sucima jednako kao i građanima. Osvrnuo se i na curenje podataka sa suda.
"Postoji kazneno djelo koje govori o povredi tajnosti postupka. U pravu su pravni stručnjaci koji kažu da se podaci koji su dostupni u istrazi ne mogu smatrati tajnim podacima. Nije lijepo da javnost odlučuje o nečem o čemu ni nadležno tijelo nije donijelo odluku.
Ne znam koliko će uvođenje novog kaznenog djela koje predlaže radna skupina, a koje bi trebalo biti šire od onog o povredi tajnosti postupka, biti uspješno i ti slučajevi će biti procesuirani. Posve je neprimjereno da novinar, a naglašavam nije novinar za to kriv, zna da će biti nekome uručena pouka o pravima optuženika, prije nego što ju je dobio osumnjičenik", govori Turudić.
Sudac je komentirao ideju o vraćanju policijske istrage za koju kaže da će se skratiti kazneni postupak. "Cilj je da se uklone uska grla koja postoje, a jedno od tih uskih grla je i ispitivanje i prikupljanje dokaza u policiji. Ima načina na koji se mogu skratiti postupci. Mora se urediti i žalbeni postupak koji je previše formaliziran", navodi.
Turudić je komentirao i sigurnosne provjere sudaca. Kaže kako nije pročitao odluku Ustavnog suda, ali da mu se čini da provjere prvog stupnja ostaju.
"To su najstrože provjere koje su uvedene 2010. godine i Ustavni sud nije rekao da su te provjere protuustavne", rekao je Turudić.
Sudac se slaže s predsjednikom Ustavnog suda koji kaže da popravljanje percepcije građana o pravosuđu ne može biti opravdanje za uvođenje opsežnih i dubokih sigurnosnih provjera. Turudić je podsjetio da je u vrijeme uvođenja uskočkih sigurnosnih provjera 2010., povjerenje u pravosuđe bilo veće nego sada te da je očigledno da sigurnosne provjere i povjerenje u pravosuđe ne koreliraju.
Komentirao je i male kazne za počinitelje određenih kaznenih djela, a zbog kojih povjerenje u pravosudni sustav pada. Turudić misli kako je za percepciju o pravosuđu važnije da postoji izvjesnost da će počinitelj biti uhićen, procesuiran i da će u primjerenom vremenu biti donesena presuda, nego sama visina presuda.
Smatra da se dosta toga stavlja na teret sudstvu i sucima te da ne treba očekivati da suci budu društveni higijeničari. Po pitanju plaća sudaca, Turudić smatra da su im plaće dobre za hrvatske prilike.
"One jesu problem i jako su loše plaćeni prvostupanjski sudovi. Dolazi do čudnih i neprikladnih situacija poput onih da su savjetnici na Vrhovnom i Visokom sudu bolje plaćeni od sudaca prvostupanjskih sudova. Te plaće bitno kaskaju. Ima jako puno anomalija u pravosudnom sustavu po tom pitanju", govori Turudić za N1 te dodaje da treba povećati plaće sudskih vježbenika i namještenika.