SVJETSKA banka snizila je prognozu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini zbog rata u Ukrajini, čije će posljedice osjetiti i zemlje u regiji srednje Europe, posebno one u blizini zone sukoba. Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi ove godine po procjeni SB-a porasti 3.8 posto, za 1.6 postotnih bodova slabije no što je banka očekivala do sada. Prognozu za iduću godinu snizili su za jedan postotni bod, na 3.4 posto.
"Rast bi u srednjoročnoj perspektivi trebao usporiti, ali će se zadržati iznad pretpandemijskog trenda", ističu u izvješću objavljenom u nedjelju. Upozoravaju ipak na "značajne" rizike, koje stvaraju pandemija koronavirusa i rat u Ukrajini.
Oslonac rastu bit će izvoz, ali njegov će tempo oslabiti
Ulaganja poduprta novcem iz EU fondova trebala bi snažno ojačati u ovoj godini i potom usporiti u idućim godinama, no to će u velikoj mjeri ovisiti o vladinim investicijskim planovima, ističu. Oslonac rastu bit će izvoz, ali njegov će tempo oslabiti paralelno s povratkom turizma na pretkriznu razinu i slabljenjem inozemne potražnje.
Osobna potrošnja mogla bi i u idućim godinama rasti tempom od oko 2.5 posto zahvaljujući pojačanom zapošljavanju i rastu plaća, ali utjecaj tih faktora donekle će neutralizirati viša inflacija, upozoravaju u banci.
Procjenjuju da će inflacija u ovoj godini iznositi 6.1 posto, te usporiti na 2.2 posto u 2023. i 1.9 posto u 2024., budući da bi problemi u globalnim lancima nabave trebali popustiti, a uvjeti financiranja biti postroženi.
Zaoštravanje sukoba u regiji stvara dodatni pritisak na cijene hrane i energije, koje bi trebale u prosjeku porasti 20 posto, unatoč promptnom vladinom ograničenju rasta cijena plina, napominju u Svjetskoj banci.
Upozoravaju i da bi neizvjesnost u regiji i poremećaji u globalnim nabavnim lancima mogli utjecati i na gospodarstvo zemalja u kojima rade hrvatski iseljenici, što bi moglo nepovoljno utjecati na njihove doznake obiteljima u Hrvatskoj i na prihod građana.
Sjena rata
Rat će se osjetiti u cijeloj regiji Europe i središnje Azije, ističe SB u izvješću objavljenom u nedjelju, prognoziravši joj pad aktivnosti za 4.1 posto. Do sada je očekivala rast aktivnosti za tri posto. Kada se isključe Rusija i Ukrajina, aktivnosti bi trebale porasti 2.2 posto. Do sada je Svjetska banka za to područje prognozirala 3.4-postotni rast.
Ovogodišnja prognoza rasta u regiji srednje Europe koja uključuje Bugarsku, Hrvatsku, Mađarsku, Poljsku i Rumunjsku snižena je sa 4.7 na 3.5 posto zbog priljeva izbjeglica, viših cijena robe i pogoršanja raspoloženja koje šteti potražnji. U 2023. godini aktivnosti bi trebale blago ubrzati, uz procijenjenu stopu rasta od 3.8 posto, za 0.1 postotni bod veću no što su u banci do sada očekivali.
Rat će izrazitije utjecati na zemlje u blizini sukoba, procjenjuju u SB-u, snizivši prognozu rasta rumunjskog i bugarskog gospodarstva za 2.4 odnosno 1.2 postotna boda, na 1.9 i 2.6 posto. Osjetno su snižene i prognoze Poljske i Mađarske, za po 0.8 postotnih bodova, na 3.9 odnosno 4.2 posto.