Nedostatak mladih kadrova jedan je od ključnih razloga koji je doveo do kroničnog manjka radnika u Hrvatskoj. Lani ih je najviše nedostajalo u zdravstvu, graditeljstvu i turizmu, a sve je više sektora koji ne bi opstali bez stranih radnika, izvještava HRT.
No, nije to slučaj samo u Hrvatskoj. Radnika kronično nedostaje i u južnim i istočnim zemljama Europske unije poput Italije, Malte, Bugarske i Slovačke.
U građevinarstvu posla ima preko glave, osobito u Zagrebu, gdje nakon potresa nema dovoljno majstora koji bi mogli ispuniti sve narudžbe.
"Mi smo jedno vrijeme imali 150 djelatnika, a onda su došle 2014. i 2015. kad smo morali znatno smanjiti broj radnika. Od tada se ne uspijevamo oporaviti, bez obzira na uvoz radne snage, jer kvalitetne radne snage u građevini iz uvoza nema", rekao je Antun Trojnar, obrtnik i potpredsjednik Hrvatske obrtničke komore.
"Temeljna znanja godinama su zanemarivana, pa budući majstori nemaju gdje naučiti vještine zanata", upozorava direktor HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec.
"Neuvođenje dualnog sustava, s praksom i svim onim što bi trebalo našim građevinskim kvalificiranim majstorima, tehničarima, inženjerima i drugima, veliki je problem", naglašava.
Bez uvozne radne snage ne bi mogli ni ugostitelji. Kronično nam nedostaje konobara, kuhara i chefova kuhinje. Ovaj ugostiteljski objekt dio radnika zapošljava cijelu godinu, i kad nema posla. Na taj način poslodavci su sigurni da na njih mogu računati ljeti.
"Imamo velik broj stalnih sezonaca i određeni broj stranih radnika koji nam se vraćaju već više od pet godina", kaže ugostiteljica Antonela Topuzović Šimović.
Mnogo radnika nedostaje i u zdravstvu, gdje su iscrpljenost i emigracije profesionalce potaknule na napuštanje tog sektora.
Nije tako samo u Hrvatskoj, nego diljem EU-a – zaključak je Europskog nadzornog tijela za rad. Koje primjećuje da u našoj zemlji ima malo nezaposlenih, ali istodobno mnogo nepopunjenih radnih mjesta.
Unatoč rekordnoj zaposlenosti i najnižoj nezaposlenosti dosad, sve veći broj poslodavaca u Hrvatskoj upozorava da nedostaje radne snage – u turizmu, građevinarstvu, zdravstvu, ali i drugim sektorima.
"Nažalost, nema lakog rješenja. Problem nedostatka radnika u hrvatskom gospodarstvu traje već 40 godina i još ga nismo uspjeli riješiti", rekao je ekonomski stručnjak Predrag Bejaković gostujući u središnjem Dnevniku HRT-a.
Razlozi manjka radne snage ovise o sektoru, ističe Bejaković.
"U graditeljstvu se radi o opasnom poslu, na visinama, uz buku i visoke temperature. U turizmu je problem neredovito zapošljavanje, pa ljudi rade sezonski, a izvan sezone su im mogućnosti znatno ograničenije. U zdravstvu najviše nedostaje liječnika i medicinskih sestara, čiji je posao iznimno naporan i organiziran u smjenama", objašnjava.
U Hrvatskoj trenutačno radi oko 150 tisuća stranih radnika.
"Hrvatsko gospodarstvo bez stranih radnika bilo bi u ozbiljnim problemima. Ne bismo mogli održavati građevinsku industriju, a vjerojatno ni veći dio turističke aktivnosti", istaknuo je.
Na pitanje je li nedostatak radnika utjecao na pad kvalitete usluga, Bejaković odgovara:
"Ne mislim da je došlo do pada. Naprotiv, ugostiteljstvo je danas znatno bolje nego prije 20 godina. Velika većina stranih radnika se jako trudi i nastoji se prilagoditi hrvatskom gospodarstvu. Ipak, moramo biti svjesni da je Hrvatska mnogima od njih tek odskočna daska prema zapadnoj Europi", kazao je.
"U strukovnom obrazovanju već se provode reforme koje su poboljšale usklađenost s tržištem. No, promjene ne dolaze preko noći. Potrebno je više informirati mlade o mogućnostima koje određena zanimanja nude. Nije to problem samo Hrvatske – OECD je pokazao da se mladi često odlučuju za karijere bez dovoljno informacija", naglašava.
U posljednje vrijeme sve je više umirovljenika koji ponovno ulaze na tržište rada – njih je trenutačno oko 40 tisuća.
Bejaković vjeruje da će se taj trend nastaviti. "Ljudi u Hrvatskoj relativno rano odlaze u mirovinu, a žive dugo. Ako mogu financijski pomoći sebi i ispuniti potrebe tržišta rada – to je dobra stvar. Osim toga, osjećaj korisnosti može znatno poboljšati kvalitetu života", ističe.
Komentirajući slovenski model skraćenog radnog tjedna za starije radnike, Bejaković kaže da je to i kod nas moguće provesti. "Slične prijedloge slušamo više od 20 godina, ali ih nismo proveli. Skraćeni radni tjedan može pomoći da zadržimo starije radnike na tržištu rada i tako smanjimo kadrovski deficit. To je ozbiljan društveni problem", poručuje.
"Broj radnih sati nije jamstvo produktivnosti. Također, često se tvrdi da su stariji radnici manje produktivni, ali istraživanja pokazuju suprotno. Stariji radnici mogu biti jednako učinkoviti kao i mlađi. Njihovo znanje i iskustvo vrijedan su resurs koji moramo znati iskoristiti", zaključuje.