Sjedište Parka prirode Dinara bit će u Kijevu, a podružnice u Vrlici, proizlazi iz Prijedloga uredbe o osnivanju Javne ustanove Park prirode Dinara koji je upućen u e-savjetovanje.
Time će, čini se, biti riješeno pitanje koje se otvorilo još prije proglašenja Parka, u veljači 2021. godine, kada je Hrvatski sabor donio Zakon o proglašenju Parka prirode Dinara.
Tada je područje masiva Dinare (Dinara, Troglav i Kamešnica), izvorišni dio i gornji tok rijeke Cetine te krška polja (Hrvatačko, Paško i Vrličko) proglašeno 12. parkom prirode u Hrvatskoj.
Sam zakon nije definirao sjedište Parka, što je potaknulo višegodišnju raspravu između lokalnih sredina.
U saborskoj raspravi 2021. spominjala su se tri moguća sjedišta – Kijevo, Vrlika i Knin.
Tadašnji zastupnik Hrvoje Zekanović (HS) predlagao je Kijevo, ističući simboliku tog mjesta zbog stradanja u Domovinskom ratu. Vesna Vučemilović (DP) zauzimala se za Vrliku, ali nije bila protiv kompromisnog rješenja.
I unutar HDZ-a bilo je različitih prijedloga – Ante Bačić podsjetio je da je Splitsko-dalmatinska županija, na čijem se području nalazi oko 60 posto Parka, predložila Vrliku, dok je Branka Juričev Martinčev istaknula da je Šibensko-kninska županija još 2006. inicirala zaštitu tog područja i predlagala Kijevo.
Na kraju je postignuto “solomonsko rješenje” – sjedište Parka bit će u Kijevu, a podružnice u Vrlici.
Prema prijedlogu uredbe, zajednički zadatak sjedišta i podružnica bit će zaštita, održavanje i promicanje Parka radi očuvanja izvornosti prirode, prirodnih procesa i održivog korištenja prirodnih dobara.
Ustanova će nadzorom i prikupljanjem podataka pratiti stanje očuvanosti prirode i provoditi propisane mjere zaštite.
Park prirode Dinara obuhvaća 63.052 hektara, čime je najveći park prirode u Hrvatskoj nakon Velebita.
Na njegovu se području nalazi 11 područja ekološke mreže Natura 2000 – dva područja očuvanja značajna za ptice i devet područja značajnih za vrste i stanišne tipove.
U Parku se nalazi i najviši hrvatski vrh – Sinjal (1831 metar).
Područje Dinare od posebnog je interesa za Hrvatsku zbog bogate georaznolikosti, rijetkih i endemskih biljnih i životinjskih vrsta, kao i raznolikih staništa – od riječnih i močvarnih do šumskih i krških.
U Parku obitava više od tisuću biljnih vrsta, što čini petinu hrvatske flore, uključujući 75 nacionalnih endema i više od 20 endemskih životinjskih vrsta.
To je ujedno ključni prostor za velike zvijeri – vuka, medvjeda i risa – zbog očuvanih prostranih kompleksa šuma i travnjaka.
Posebno je značajan planinski žutokrug (Vipera ursinii macrops), endemična vrsta zmije Dinarida, čija se do 95 posto populacije nalazi upravo na području Dinare.
Osnivanje javne ustanove imat će pozitivan učinak na očuvanje prirode, ali i na lokalno stanovništvo i gospodarstvo.
Park bi trebao doprinijeti razvoju održivog turizma, zapošljavanju i očuvanju kulturne baštine područja koje spaja prirodne ljepote i stoljetnu tradiciju života u dinarskom kršu.