KINESKI lider Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin iznijeli su opsežnu potvrdu svoje usklađenosti oko niza pitanja i zajedničkog nepovjerenja prema Sjedinjenim Američkim Državama u podužoj izjavi nakon ovotjednih razgovora u Moskvi.
Njihov sastanak, koji se odvijao u sjeni ruskog napada na Ukrajinu, nije ostavio upitnik o predanosti Pekinga razvijanju odnosa s Moskvom, unatoč sve većoj Putinovoj izolaciji na globalnoj sceni dok se njegov razorni rat nastavlja već drugu godinu.
Sastanak nije uspio donijeti pomak prema rješavanju tog sukoba, piše CNN.
Umjesto toga, Xijev trodnevni posjet glavnom gradu Rusije, koji je završio u srijedu, bio je prilika za dvojicu samoproglašenih "prijatelja" da pokažu svoje bliske osobne odnose usred pompe državnog posjeta - i izlože kako mogu unaprijediti svjetski poredak koji se suprotstavlja onom za koji njih dvojica smatraju da ga vode Washington i njegovi demokratski saveznici.
Desetak sporazuma
Sastanak je kulminirao u više od desetak sporazuma koji jačaju suradnju u područjima od trgovine i tehnologije do državne propagande. Središnja izjava čelnika bila je usredotočena na to kako će dvije zemlje "produbiti" svoje odnose.
Xijev posjet bio je u suprotnosti s drugom ključnom diplomatskom misijom u regiji. Japanski premijer i američki saveznik Fumio Kishida sletio je u utorak u Ukrajinu kako bi se sastao s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim - dodatno naglašavajući kako je sukob u Europi također produbio podjele u Aziji.
Evo što trebate znati o sastancima Xija i Putina.
Sastanci nisu donijeli nikakav pomak u rješavanju sukoba u Ukrajini
Oba čelnika pozvala su na prekid radnji koje "povećavaju napetosti" i "produžuju" rat u Ukrajini, navodi se u njihovoj zajedničkoj izjavi koju je objavilo kinesko ministarstvo vanjskih poslova. U izjavi se ne priznaje da su ruska invazija i vojni napad uzrok nasilja i humanitarne krize u Ukrajini.
Čelnici su također pozvali NATO da "poštuje suverenitet, sigurnost, interese" drugih zemalja - referenca koja izgleda odražava dugogodišnju retoriku obiju zemalja i koja lažno optužuje zapadni sigurnosni savez za provociranje Rusije na invaziju.
Posljednjih tjedana činilo se da se Kina pozicionirala kao mirovni posrednik, objavivši svoje stajalište o "političkom rješenju" sukoba pozivajući na prekid vatre i mirovne pregovore.
Putin je u komentarima novinarima nakon razgovora u utorak rekao da bi se "mnoge odredbe" mogle "uzeti kao osnova" za mirno rješenje u Ukrajini, "kada Zapad i Kijev budu spremni za to".
Ali na Zapadu i u Ukrajini prijedlog se smatra neprihvatljivim, jer ne uključuje odredbu da Moskva povuče svoje trupe s ukrajinskog teritorija. Zelenski je u utorak rekao da bi prekid vatre "jednostavno zamrznuo" sukob, dajući Rusiji vremena da se "pripremi i ponovno vrati sa svojom jedinom željom, željom svog vođe - da okupira našu zemlju".
Novi svjetski poredak i savezništvo protiv SAD-a
Stručnjaci kažu da je sklonost Kine i Rusije da izgrade vlastitu alijansu protiv SAD-a - i svjetski poredak koji više odgovara njihovim autokratskim programima - bila pokretač sastanka, a ne interes za rješavanje sukoba u Ukrajini.
Dok je Xi napuštao Kremlj nakon državničke večere s Putinom u utorak navečer, njegova poruka na rastanku ponovila je njegovo stajalište da se globalna dinamika moći mijenja.
"Zajedno trebamo pogurati naprijed ove promjene koje se nisu dogodile 100 godina. Čuvajte se", rekao je tijekom pozdravnog rukovanja s Putinom, aludirajući na ono što Xi vidi kao eru u kojoj Zapad blijedi, a Kina je u usponu.
U zajedničkoj izjavi, dvojica autoritarnih čelnika pozvala su na promicanje "multipolarnog svijeta" - što je poštapalica za sustav koji nije vođen takozvanim zapadnim vrijednostima i pravilima, te su obećali da će raditi zajedno na "zaštiti međunarodnog sustava" i Ujedinjenih naroda - gdje njih dvojica imaju povijest blokiranja raznih akcija, primjerice protiv Sjeverne Koreje.
Također su se u više točaka obrušili na Washington - rekavši da "pozivaju Sjedinjene Američke Države da prestanu potkopavati međunarodnu i regionalnu sigurnost i globalnu stratešku stabilnost kako bi održale vlastitu unilateralnu vojnu nadmoć".
Alexander Korolev, stručnjak za međunarodne odnose na Sveučilištu New South Wales u Australiji, rekao je da zajednička izjava pokazuje "ukupnu konvergenciju kineskih i ruskih svjetonazora i pristupa mnogim međunarodnim pitanjima". "To je vrlo eksplicitno i jasno u smislu identificiranja SAD-a kao glavne sigurnosne prijetnje", rekao je Korolev.
"Međusobno vojno povjerenje" i obrambene veze
Percipirane prijetnje od tijela poput NATO-a i AUKUS-a - sigurnosnog pakta kojeg čine Australija, Ujedinjeno Kraljevstvo i SAD - pojavile su se kao jasan fokus za oba čelnika, uključujući njihove implikacije na Aziju.
Xi i Putin izrazili su "ozbiljnu zabrinutost" u svojoj zajedničkoj izjavi o "kontinuiranom jačanju vojno-sigurnosnih veza NATO-a sa zemljama Azije i Pacifika" i rekli da se "suprotstavljaju vanjskim vojnim snagama koje podrivaju regionalni mir i stabilnost".
Kako se kineska agresija u Južnom kineskom moru povećavala, SAD je jačao prisutnost u Indopacifiku, kao i svoje veze s regionalnim saveznicima.
Rusija i Kina obećale su "dalje produbiti vojno međusobno povjerenje", navodeći jačanje svoje vojne razmjene i suradnje te redovito organiziranje zajedničkih pomorskih i zračnih patrola. Dvije zemlje nastavile su provoditi zajedničke vježbe diljem svijeta od početka rata.
Ekonomski i energetski poticaj
Putin je u utorak rekao da je Moskva spremna podržati kineske kompanije koje će zamijeniti zapadna poduzeća koja su napustila Rusiju od početka njegove invazije na Ukrajinu. Rusija se sve više oslanja na Kinu i kao uvozno tržište i kao izvoznika elektronike nakon što su joj uvedene opsežne sankcije.
Činilo se da su partneri spremni proširiti suradnju iako je do porasta u trgovini energijom došlo već tijekom prošle godine jer je Europa smanjila svoje oslanjanje na ključni ruski resurs.
Dvojica čelnika također su rekla da će "izgraditi bliže energetsko partnerstvo, podupirući tvrtke iz obiju zemalja u unapređenju projekata suradnje u nafti, plinu, ugljenu, električnoj energiji i nuklearnoj energiji".
Putin je u izjavama za medije dodao da se razgovaralo o daljem rastu izvoza ruskog plina u Kinu, uključujući "provedbu inicijative za izgradnju plinovoda Snaga Sibira 2 preko teritorija Mongolije".
Xi u svojim komentarima nije izričito spomenuo plinovod koji je Rusija hvalila kao zamjenu za sada nepostojeći Sjeverni tok 2, koji isporučuje plin u Europu.
Zajednička izjava doduše spominje zajednički rad na promicanju "istraživanja i konzultacija" u vezi s "novim projektom plinovoda Kina-Mongolija-Rusija".
Podijeljeni svijet
Optika summita u Moskvi bila je duboka suprotnost u odnosu na koincidirajući sastanak u Ukrajini između Zelenskog i japanskog čelnika Kishide. Zelenski je pohvalio Kishidu i druge čelnike koji su posjetili njegovu zemlju jer su "pokazali poštovanje" ne samo prema Ukrajini, već i prema "očuvanju i funkcioniranju civiliziranih pravila i civiliziranog života u svijetu".
"S obzirom na snagu Japana, njegovo vodstvo u Aziji u obrani mira i međunarodnog poretka temeljenog na pravilima, te odgovornost Japana kao predsjedatelja G7, naši današnji razgovori mogu doista polučiti globalni rezultat", rekao je Zelenski u večernjem obraćanju u utorak.
Xi još nije razgovarao sa Zelenskim otkako je započela ruska invazija, iako je visoki ukrajinski dužnosnik rekao za CNN u utorak da su u tijeku razgovori između dviju zemalja o organiziranju razgovora o kineskom prijedlogu rezolucije, ali bez konkretnog rasporeda.
Stručnjaci kažu da bi Xijev sastanak u Moskvi - iako podupire zajedništvo s Rusijom koje Kina smatra ključnim za slabljenje globalnog utjecaja SAD-a - mogao imati cijenu za druge odnose Kine.
"Xijev posjet jasno stavlja odnose Kine i Rusije iznad svih drugih bilateralnih odnosa koje Kina može imati", rekao je Jean-Pierre Cabestan, profesor političkih znanosti na Baptističkom sveučilištu u Hong Kongu, dodavši da zajednička izjava neće Kini donijeti mnogo prijatelja u Europi, jer je cijela Europa angažirana na ukrajinskoj strani.