Uhićenje glavnog državnog inspektora Andrije Mikulića ozbiljan je udarac za vlast, ali i pokazatelj da nitko nije zaštićen, zaključili su gosti emisije "Otvoreno" na HRT-u.
U raspravi o korupciji u vrhu države i utjecaju govora mržnje na porast nasilja u društvu, analitičari su istaknuli kako ovakvi događaji razotkrivaju duboke probleme unutar sustava.
Politički analitičar Žarko Puhovski ocijenio je kako je uhićenjem čelnika jednog represivnog aparata od strane drugog stvoren zatvoreni krug.
"To podsjeća na onu priču o legendarnoj egipatskoj zmiji koja sama ždere svoj rep. Ali kad se netko hoće razveseliti, treba napomenuti da je to zapravo simbol vječnog kruga. Dakle, to ostaje zatvoreni krug. Stvari se neće bitno promijeniti", slikovito je opisao Puhovski, podsjetivši na staru rimsku uzrečicu: "Tko će čuvati čuvare?".
Upozorio je kako je percepcija korupcije u politici, zdravstvu i na sveučilištima već prihvaćena, no sumnja na korupciju unutar represivnog aparata posebno je opasna. Puhovski je također kritizirao što je ovaj događaj u drugi plan gurnuo raspravu o proračunu, koju smatra glavnim političkim pitanjem u svakoj demokratskoj državi.
S njim se složio i komunikacijski analitičar Jerko Trogrlić, koji smatra da se dogodila "jako loša stvar za hrvatske institucije". Ipak, istaknuo je i pozitivnu stranu - činjenicu da čelnik jednog takvog tijela nije zaštićen i da je procesuiran.
Trogrlić je usput spomenuo i kako su "ispod radara" prošle druge smjene, koje više povezuje s unutarstranačkim odnosima u HDZ-u nego sa službenim objašnjenjem Vlade o primjeni novog zakona u sklopu pristupanja OECD-u.
Rasprava se dotaknula i nedavne ankete HRT-a, prema kojoj čak 58,1% građana smatra da govor mržnje političara u velikoj mjeri utječe na porast nasilja. Zdravko Kedžo sa Sveučilišta u Dubrovniku izrazio je iznenađenje što se o toj temi uopće govori, smatrajući da je situacija u inozemstvu često i gora. Odgovornost je, prema njemu, podijeljena.
"Najprije zato što su sebi zakonski omogućili da su amnestirani od bilo kakve odgovornosti za javno izgovorenu riječ, pa su onda zbog toga i postali zvijezde kao što jesu", kazao je Kedžo o političarima, no dodao je:
"Ono što uz tu krivnju političara sigurno ide, to su mediji. Tako bliski, a tako mrski. Oni inače ne mogu jedni bez drugih, ali cijela ta priča onda pokazuje još jednog aktera. To su mediji koji od toga jako dobro žive".
Nikolina Borčić s Fakulteta političkih znanosti istaknula je kako živimo u globalnom dobu velikih podjela.
"U vremenima smo raznih izazova i kada političari nemaju rješenja, a vrlo često nemaju rješenja, posebno brza rješenja - oni onda uzimaju emocije i time polariziraju ljude u maniri one narodne 'zavadi pa vladaj', jer imaju takvu publiku i medijsku publiku i političku publiku", zaključila je Borčić.