Koje i kakve bi žrtve Francuska mogla podnijeti u potencijalnom sukobu između Zapada i Rusije? Oni koji su do sada razmišljali samo o mogućim financijskim doprinosima, prošli su tjedan dobili pojašnjenje od novog načelnika Glavnog stožera.
Obraćajući se stotinama gradonačelnika, general Fabien Mandon rekao je da se Rusija priprema za sukob sa Zapadom do 2030. "Ako naša zemlja posustane jer nije spremna izgubiti svoju djecu, ekonomski patiti ili nazvati stvari njihovim pravim imenom, onda smo u opasnosti", upozorio je najviše rangirani francuski vojnik.
Neki oporbeni političari reagirali su s ogorčenjem na generalov poziv na žrtvu. Međutim, Mandon je samo istaknuo cilj na kojem francuska vlada već dugo radi. Predsjednik Emmanuel Macron upozorava na najveću prijetnju Francuskoj od 1945. Vladini dužnosnici više su puta spomenuli rizik od "velikog rata visokog intenziteta" u Europi unutar ovog desetljeća.
Nova sigurnosna strategija zemlje, usvojena ovog ljeta, navodi da Francuska ulazi u "novo doba". Stručnjaci se slažu da francuske oružane snage trenutno nisu adekvatno pripremljene za taj scenarij. Postoji evidentan manjak osoblja i opreme. Unatoč visokom državnom dugu, Francuska se stoga odlučila na značajno jačanje svoje vojske.
Kada je Macron preuzeo predsjedničku dužnost 2017. godine, obrambeni proračun iznosio je nešto više od 30 milijardi eura. Planira se da će se do 2027. više nego udvostručiti na 67 milijardi eura.
Te milijarde ne troše se samo na novo oružje. Profesionalna vojska, koja trenutno ima oko 200.000 aktivnih vojnikinja i vojnika, također će rasti. Broj raspoloživih rezervista već se povećao s otprilike 28.000 u 2014. na više od 47.000 u 2025.
Do 2035. taj bi broj mogao doseći 105.000. Ovo širenje baze odvija se neovisno o suspenziji vojnog roka, čije je ponovno uvođenje Macron isključio i iz političkih i iz organizacijskih razloga. Francuska će zadržati svoju profesionalnu vojsku, ali predsjednik preferira svojevrsni srednji put. Kako bi on trebao izgledati?
Prema medijskim izvješćima, Macron namjerava tijekom ovog tjedna najaviti uvođenje nove, plaćene dobrovoljne vojne službe ("service militaire volontaire"). Planirani datum početka novog vojnog roka je 2026. godina.
Prema još uvijek nepotvrđenim planovima, prvih 3.000 mladih moglo bi se javiti na obuku u vojarni u roku od nekoliko mjeseci. Očekuje se da će se njihov broj povećati na 10.000 do 2030. godine, a zatim na 50.000 godišnje.
Nova, plaćena služba (navodno se radi o iznosu između 900 i 1.000 eura mjesečno) očito je osmišljena tako da traje 10 mjeseci i namijenjena je mladim Francuzima u dobi od oko 18 godina.
Zajednička vojna obuka različitih društvenih skupina namijenjena je jačanju društvene kohezije i nacionalnog identiteta. Službeno, projekt se opravdava ciljem učvršćivanja "kohezije nacije". Osim vojnih vještina, "usađuju" se i vrijednosti poput discipline, timskog rada i patriotizma.
Ako su informacije koje trenutno kruže među parlamentarcima točne, dragovoljci će nakon vojne obuke biti raspoređeni isključivo u zemlji. Tako bi, na primjer, mogli zamijeniti profesionalne vojnike koji već godinama patroliraju gradskim središtima, željezničkim kolodvorima i zračnim lukama u sklopu "Operacije Sentinelle".
Nakon napuštanja aktivne službe, obučeni dragovoljci mogli bi biti dostupni oružanim snagama kao rezervisti, čime bi se poboljšala sposobnost snaga i omogućilo povećanje broja vojnika u slučaju potrebe.
Dobrovoljna mobilizacija jednog dijela svakog novog godišta mogla bi pomoći u zadovoljavanju potrebe za "masom" potrebnom za održavanje kapaciteta u slučaju sukoba, rekao je ovog ljeta general Pierre Schill, načelnik Glavnog stožera francuskih kopnenih snaga.
Za razliku od pregovora o proračunu, gdje vlada i oporba do sada nisu uspjele postići dogovor, dobrovoljna vojna služba ima širu podršku. "Ako 10 posto od 50.000 dobrovoljaca godišnje ostane u oružanim snagama, vojska će već imati bazen od 5.000 relativno dobro pripremljenih pojedinaca", komentirao je u novinama "La Tribune" konzervativni političar Cédric Perrin iz Les Républicains, koji predsjedava Odborom za vanjske poslove i obranu u Senatu.
Jordan Bardella, vođa desničarskog Nacionalnog okupljanja (RN), također podržava projekt koji je Macron okvirno predstavio već ljetos.
Međutim, trenutno najpopularniji političar u Francuskoj dobrovoljni vojni rok vidi samo kao prvi korak prema ponovnom uvođenju obveznog novačenja, koje je obustavljeno 1997. tijekom mandata predsjednika Jacquesa Chiraca. Reakcije na lijevoj strani političkog spektra znatno su rezerviranije.
Uspostavljanje programa dobrovoljnog služenja vojnog roka bio je jedan od predsjednikovih omiljenih projekata već i mnogo prije ruske invazije na Ukrajinu. Dvije godine nakon njegove prve izborne pobjede, 2019. godine, pokrenuta je Opća nacionalna služba (SNU, skraćenica za "Service National Universel") za maloljetnike u dobi između 15 i 17 godina.
S građanskim odgojem, ceremonijama podizanja zastave, sportom i obveznim nošenjem uniforme, taj program itekako podsjeća na temeljnu vojnu obuku. Međutim, orijentiran je na civile i ima za cilj promicanje društvene kohezije. Oni koji žele, međutim, mogu dobrovoljno apsolvirati i vojnu komponentu nakon osnovnog programa.
SNU, koji se u biti sastoji od dvotjedne prakse za jačanje timskog duha, nije bio osobito uspješan. Prije godinu dana Revizorski sud kritizirao je, između ostalog, da je program s oko 40.000 sudionika mobilizirao samo jedan dio ciljnih dobnih skupina, u svakom slučaju daleko ispod željenih brojki. Posljedično, financiranje programa kontinuirano se smanjivalo.
Nedavno je premijer Sebastien Lecornu najavio gašenje SNU-a tijekom sljedeće godine. Iako bi financijski aspekti mogli biti nezgodna stvar, novi dobrovoljni vojni rok vjerojatno će imati bolje izglede za uspjeh nego SNU.
Za razliku od obrazovnog programa za mlade, on slijedi jasnu vojnu svrhu. Ciljna skupina je starija i motiviranija, služba je plaćena, a vojska tradicionalno uživa visoku razinu javne podrške u Francuskoj. I na koncu, sigurnosna situacija je danas znatno ozbiljnija.
Informacije o novoj dobrovoljnoj službi neizbježno će doći do mladih ljudi. Nakon obustave regrutacije uveden je Dan obrane i građanstva (journée défense et citoyenneté), tijekom kojeg se oružane snage predstavljaju svim mladim Francuzima. Ovaj obvezni događaj za osobe od 16 do 25 godina starosti naime preduvjet je za dobivanje vozačke dozvole u Francuskoj.