PRAVOBRANITELJICA za djecu Helenca Pirnat Dragičević govorila je za N1 o stanju s kršenjem prava djece i nasilja nad djecom u Hrvatskoj, a povodom teškog ozljeđivanja dvogodišnje djevojčice u Novoj Gradiški kojoj se u Klinici za dječje bolesti liječnici bore za život.
Ravnatelj nadležnog centra za socijalnu skrb je smijenjen, roditelji će pred suca istrage, podsjetila je voditeljica i zamolila pravobraniteljicu da komentira slučaj.
“Riječ je o zastrašujućem i vrlo potresnom slučaju, o slučaju koji svima nama treba biti podsjetnik koliko su djeca ranjiva”, kazala je Pirnat Dragičević:
“U konkretnom slučaju sam zatražila izvještaj policije i sustava socijalne skrbi, sve u skladu s ovlastima koje imam prema Zakonu o pravobranitelju za djecu. Zatražila sam od nadležnog ministarstva provođenje nadzora.”
“Dok ne dobijem službene podatke, ne bih se dala u analizu procjena ispravnosti postupanja”, kazala je.
"Sustav socijalne skrbi je neefikasan i spor"
“Ovakvi slučajevi i brojne pritužbe koje dobivam u ured, a koji se odnose na sustav socijalne skrbi, ukazuju na njegovu neefikasnost, na njegovu sporost (sustava). Uočavamo kroz neposredne kontakte, obilaske i predmete da u sustavu socijalne skrbi, čiji posao je izuzetno zahtjevan i složen, nedostaje stručnih radnika. Isto tako, ti stručni radnici možda nemaju dovoljnu stručnu podršku, nije im osigurana dovoljna supervizija i kontinuirana edukacija”, kazala je dalje.
Rekla je da je neophodno dodatno zapošljavanje stručnih radnika:
“Treba imati jako puno znanja, biti educiran, ali isto tako imati iskustvo, znati procijeniti situaciju, rizik, okolnosti u kojima se neko dijete nalazi i donijeti tu odluku.”
“Ne bih se tu fokusirala samo na sustav socijalne skrbi. Kad govorimo o nasilju nad djecom u društvu, izuzetno je važna koordinacija, odnosno djelovanje svih sustava s kojima djeca dolaze u doticaj”, objašnjavala je:
“Da bi sustav socijalne skrbi krenuo, treba mu saznanje o tome (da se nešto događa na štetu djeteta), stručnjaci koji svakodnevno dolaze u kontakt s djecom; odgajatelji u vrtiću, liječnici, nastavnici u školi, stručni suradnici, oni koji mogu na djetetu prepoznati znakove zanemarivanja, zlostavljanja, nasilja, oni mogu intervenirati na vrijeme, upoznati socijalnu službu s time, zaštititi dijete.”
“Svi smo odgovorni. Cijela zajednica mora biti zaštitna mreža za djecu od nasilja”, rekla je.
"Veliki broj slučaja ostaje neprijavljen"
“Svi koji primijete, imaju saznanja da je neko dijete zlostavljano ili postoji sumnja na zlostavljanje, dužni su to prijaviti”, objasnila je:
“Još uvijek veliki broj slučaja nasilja ostaje neprijavljen, sakriven, jer nasilje se najčešće događa iza zatvorenih vrata, često se događa u obitelji.”
Pravobraniteljica za djecu u svom je posljednjem izvještaju upozoravala da djeca u Hrvatskoj nisu dovoljno zaštićena, ali se vladajuća koalicija s time nije složila, konstatirala je voditeljica.
“I dalje to mislim. Ove godine u Hrvatskoj mislim da nismo postigli dovoljnu razinu zaštite djece unutar pravosudnog sustava. Djeca koja dolaze u pravosudni sustav trpe institucionalno zlostavljanje, jer su ispitivana na neodgovarajući način, ispitivana su više puta. A i odluke koje se odnose na život djece donose se sa zakašnjenjem. Primjerice, s kojim roditeljem će dijete živjeti. Ili na koji način dijete može ostvarivati neko svoje pravo. Svjedočimo kroz naše predmete da je za to potrebno i više godina”, precizirala je pravobraniteljica prigovore koje je tada iznosila.
"Broj povrede djetetovih prava porastao 44 posto"
“Mi se kao ured zalažemo za osnivanje obiteljskih sudova”, rekla je dalje i istaknula da se resorno ministarstvo s time složilo.
Za prošlu godinu rekla je da je njen ured zaprimio 76 prijava koje se odnose na nasilje i 64 prijave koje se odnose na zanemarivanje djeteta obitelji. Ono prema čemu se doista može vidjeti da su u pandemiji kao kriznoj društvenoj situaciji djeca dodatno stradavala vidi se, dodala je, iz statistika Ministarstva unutarnjih poslova:
“Prema podacima MUP-a, broj kaznenih djela povrede djetetovih prava koje se najčešće događa u obitelji, odnosno od roditelja i osoba koje su djeci bliske, bila su u porastu 44 posto u 2020. u odnosu na godinu ranije.”