Na današnji dan 1933. godine Adolf Hitler imenovan je kancelarom Njemačke. Bio je to rezultat desetogodišnje borbe nacista da osvoje vlast. Nakon 1933. Njemačka se preobrazila u autoritarnu državu i uskoro izazvala Drugi svjetski rat.
Propali umjetnik zainteresirao se za politiku
Rođen 20. travnja 1889. u Braunau am Innu u Austriji, Hitler je napustio školu bez završene mature i preselio se u Beč s namjerom da postane umjetnik. Nakon neuspjeha na prijemnim ispitima za Likovnu akademiju suočio se s financijskim poteškoćama i razvio je interes za politiku, posebno pod utjecajem antisemitizma i njemačkog nacionalizma koji su bili prisutni u Beču tog vremena.
Tijekom Prvog svjetskog rata Hitler je služio u njemačkoj vojsci te je bio ranjen i odlikovan za hrabrost. Nakon rata, razočaran porazom Njemačke i uvjetima Versajskog ugovora, pridružio se maloj političkoj grupi koja je kasnije postala Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka (NSDAP), poznata kao Nacistička stranka.
Naime, nakon poraza u Prvom svjetskom ratu (1914-1918), Njemačka je bila prisiljena potpisati Versajski ugovor (1919), koji je uključivao teške reparacije, gubitak teritorija i ograničenje vojske. Ove mjere stvorile su veliko nezadovoljstvo među građanima, naročito među vojnicima i nacionalistima, koji su smatrali da je Njemačka izdana od vlastite vlade (tzv. "ubod nožem u leđa" teorija).
Ubrzo je uspostavljena Weimarska republika (1919-1933), ali je bila nestabilna zbog ekonomske krize i političke fragmentacije.
Prvi pokušaj preuzimanja vlasti: državni udar
Godine 1923. Hitler je predvodio neuspjeli puč u Münchenu, poznat kao Pivnički puč, nakon čega je osuđen na zatvorsku kaznu. Tijekom boravka u zatvoru napisao je Mein Kampf ("Moja borba"), knjigu u kojoj je izložio svoje ideje o tome kako ustrojiti državu, što napraviti sa Židovima i političkim protivnicima te kako osigurati trajni boljitak u fašističkoj ideologiji.
Nakon izlaska iz zatvora Hitler je reorganizirao Nacističku stranku i usmjerio se na legalno preuzimanje vlasti na izborima. Velika depresija 1929. godine dovela je do masovne nezaposlenosti i ekonomskih poteškoća u Njemačkoj, što je povećalo nezadovoljstvo stanovništva i stvorilo plodno tlo za Hitlerove poruke o obnovi nacionalnog ponosa i ekonomskom oporavku.
Na izborima 1930. godine Nacistička stranka postigla je značajan uspjeh osvojivši 107 mjesta u Reichstagu. Do 1932. postali su najveća stranka u parlamentu, ali bez apsolutne većine. Unatoč izbornim uspjesima Hitler nije odmah imenovan kancelarom. Nakon niza političkih manevara i pritisaka konzervativnih elita koje su vjerovale da mogu kontrolirati Hitlera, predsjednik Paul von Hindenburg imenovao ga je kancelarom 30. siječnja 1933. godine.
Odluka se temeljila na političkom kalkuliranju – Hitler je predvodio snažan pokret, ali mnogi su vjerovali da će biti marioneta u rukama tradicionalnih elita. Međutim, nacistički vođa imao je drugačije planove.
Požar Reichstaga i početak čistki
Manje od mjesec dana nakon što je preuzeo kancelarsku funkciju, u noći 27. veljače 1933., Reichstag (njemački parlament) je zapaljen. Nacisti su odmah optužili komuniste za podmetanje požara, koristeći ga kao izgovor za uvođenje hitnih mjera koje su značajno ograničile građanske slobode.
Pod izlikom zaštite države od "komunističke prijetnje", Hitlerova vlada donijela je Dekret o zaštiti naroda i države, koji je omogućio uhićenja bez suđenja, cenzuru medija i ukidanje temeljnih političkih prava. Ovaj događaj bio je ključno sredstvo za eliminaciju političkih protivnika i daljnju koncentraciju moći u rukama nacista.
Hitler je brzo iskoristio stvorenu atmosferu straha kako bi progurao Zakon o ovlastima (Ermächtigungsgesetz) u ožujku 1933. Ovaj zakon dao mu je potpunu zakonodavnu moć, omogućujući mu da donosi zakone bez odobrenja parlamenta, čime je praktički ukinuo demokraciju.
Sa Zakonom o ovlastima, Weimarska republika prestala je postojati kao demokratska država. Nacistički režim postupno je zabranio sve političke stranke osim NSDAP-a, dok su opozicija i kritičari režima uhićivani ili prisiljeni na bijeg iz zemlje.