Već je neko vrijeme poznato da je rastaljena stijena stvorila goleme tunele ispod površine Zemlje, Mjeseca i Marsa, piše Futurism. Sada su istraživači potvrdili da tuneli od lave postoje i na Veneri, našem najbližem planetarnom susjedu. Iznenađujuće, čini se da ti podzemni tuneli imaju više zajedničkog s onima na Mjesecu nego s onima na Zemlji.
Ovo je neočekivano otkriće jer su masa i gravitacija Venere puno sličnije Zemljinima nego Mjesečevima. Znanstvenici su ranije utvrdili da su tuneli od lave obično veći tamo gdje je gravitacija slabija, jer su njihove stijenke manje sklone urušavanju.
"Zemljini tuneli od lave imaju manji volumen, Marsovi nešto veći, a Mjesečevi još veći", izjavila je istraživačica sa Sveučilišta u Padovi, Barbara De Toffoli, na znanstvenom kongresu Europlanet. "A onda je tu Venera, koja potpuno remeti taj trend, pokazujući tunele vrlo, vrlo velikog volumena."
"To već samo po sebi govori da na Veneri vjerojatno postoji još nešto što igra značajnu ulogu", dodala je.
Astronomi su godinama uočavali rupe i velike jame na površini Venere, što je upućivalo na postojanje tunela od lave. Ipak, do sada nisu mogli isključiti druge geološke procese kao moguće uzročnike. Sada su, kako je detaljno opisano u novom znanstvenom radu, De Toffoli i njezini kolege predstavili "prvi uvjerljiv dokaz postojanja tunela od lave na Veneri."
Otkrili su da jame nisu samo raspoređene u blizini velikih vulkana, već se "također razvijaju u smjeru koji je u skladu s nagibom terena na kojem su promatrane, što je u skladu s hipotezom da su one proizvod lave koja teče po nagnutoj površini."
Tim je modelirao ove šupljine i utvrdio da se savršeno podudaraju s procesom formiranja koji uključuje stvrdnjavanje "gornjeg sloja toka lave dok temeljna rastaljena lava nastavlja otjecati, ostavljajući za sobom šuplji kanal."
Ekstremno vruće okruženje Venere s visokim tlakom moglo bi biti ključno za nastanak ovih tunela velikih dimenzija, unatoč jačim gravitacijskim silama nego na Mjesecu. Mogući volumeni ovih tunela iznenadili su i same istraživače.
"Karakteristike promatranih venerijanskih tunela od lave, posebno njihova veličina, sugeriraju da Venera možda krije neke od najopsežnijih podzemnih šupljina u Sunčevom sustavu", napisali su u svom radu.
Zaključili su kako bi nam ova otkrića mogla omogućiti bolje razumijevanje "termalne i tektonske evolucije Venere" te nude uzbudljive mogućnosti za razumijevanje prošlih i sadašnjih uvjeta planeta.
Tim sada poziva na detaljnije istraživanje pomoću instrumenta Subsurface Radar Sounder (SRS) u nadolazećoj misiji EnVision Europske svemirske agencije. Sonda bi trebala biti lansirana prema Veneri krajem 2031. godine, s ciljem da se, prema riječima agencije, pokuša razumjeti zašto je Zemljin najbliži susjed "tako drugačiji".