Norveški proračun za 2026. duboko zagrabio u naftni fond - 50 milijardi eura

Foto: EPA

Kad drugim europskim državama ponestane novca za planirane proračunske rashode, nemaju izbora nego se okrenuti zaduživanju na domaćem ili međunarodnim tržištima. Jedini izuzetak je Norveška, koja u slučaju potrebe proračun može popuniti transferima iz državnog globalnog mirovinskog fonda ili Statens pensjonsfond utland.

Ovaj privilegij obilno je iskoristao norveški ministar financija Jens Stoltenberg, pokazuje današnje predstavljanje državnog proračuna za 2026. godinu. Tako će Norveška tijekom sljedeće godine povući 579 milijardi kruna, odnosno oko 50 milijardi eura, ponajprije kako bi financirala socijalne transfere građanima. Norveški gospodarski portal E24 donosi usporedbu, pa piše kako se za spomenuti iznos može kupiti 1.372.999 Tesla Model Y ili po jedan takav auto svakom četvrtom Norvežaninu.

Dodatni proračunski prihod, na kojem Norveškoj zavide mnogi ministri financija, dolazi iz takozvanog naftnog fonda. Osnovan je 1990. godine sa zadaćom dugoročnog očuvanja i uvećavanja prihoda od eksploatacije nafte i plina u Sjevernom moru za buduće generacije te stabilizacije državnog proračuna.

Fond je trenutačno vrijedan oko 1,68 bilijuna eura i ulaže isključivo izvan Norveške, većinom u dionice i obveznice te manjim dijelom u nekretnine i infrastrukturu. Gotovo u svakom trenutku fond posjeduje najmanje 1,5 posto svih dionica koje postoje u svijetu, što ga čini najvećim globalnim institucionalnim ulagačem.

"Shvatili smo da smijemo trošiti samo prinose"

Godine 1997. u fondu je bilo tek nekoliko milijardi eura. Tada je Stoltenberg također bio ministar financija: "U to vrijeme imali smo nejasno shvaćanje koliko novca od nafte smijemo potrošiti. Kodeks ponašanja za korištenje novca od nafte izašao je tek 2001. godine. Tada smo zaključili da bismo trebali trošiti samo prinose fonda".

No Stoltenberg ipak ne može zagrabiti koliko želi, nego godišnje samo do tri posto vrijednosti fonda, do 2017. godine moglo se koristiti do četiri posto. U odnosu na prošlu godinu, potrošnja iz naftnog fonda porasla je za 45,2 milijarde kruna, oko 3,85 milijardi eura, ali je ostala u granicama dopuštenog jer je vrijednost fonda naglo porasla posljednjih godina zbog pada tečaja norveške krune.

Norveška vlada već četvrtu godinu zaredom povećava transfere iz naftnog fonda. Prošle godine objašnjenje je bilo povećana potpora Ukrajini, a ove godine ulaganje u obranu, bolnički sustav, kulturu, mirovine, naknade za nezaposlene i subvencije električne energije.

Postoji rizik od pregrijavanja gospodarstva

"Još 1997. godine upozoravao sam da postoji rizik od pregrijavanja gospodarstva. I dalje moramo voditi računa da prihodi iz naftnog fonda samo ublažavaju fluktuacije u gospodarstvu. Ako trošimo previše, cijene rastu. Ako trošimo premalo, nezaposlenost raste. To će uvijek biti tako", rekao je Stoltenberg za norvešku javnu radioteleviziju.

Trenutačno norveški proračun povlači graničnih 2,8 posto novca iz naftnog fonda, pa je za sljedeći proračun predviđeno drastično smanjenje, s 579 na oko 520 milijardi kruna. Premijer Jonas Gahr Støre najavio je da će norveško gospodarstvo sljedeće godine rasti 2,1 posto, što neovisni analitičari smatraju optimističnim, uz vrlo nisku stopu nezaposlenosti od 2 posto. Dodajmo i to da bi norveški državni proračun bez prihoda od fosilnih goriva bio otprilike 15 posto manji.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.