Slavonija i kontinent zbog nesnosnih ljetnih vrućina prelaze u mediteransku klimu, berbe su sve ranije, postotak alkohola u nekad laganijim vinima sve je veći, što tržište ne voli, a vinari odrađuju nevjerojatan posao budući da većina sorti sazrijeva istovremeno pa je pitanje što prije brati.
Velike suše ostavile su trag na ovogodišnjoj vinogradarskoj sezoni. Sve je ispremiješano, kažu neki od najboljih hrvatskih vinara. Berbe su krenule neuobičajeno rano, u nekim slavonskim vinogradima i rekordno rano, obilje sunca i nesnosne vrućine ostavile su traga na kiselinama i postotku alkohola.
"Imali smo rekordno ranu berbu. Ne znam što će se događati u budućnosti"
Vlado Krauthaker, veliki kutjevački vinar, kaže da mu je berba počela 9. kolovoza, a završila 6. rujna.
"Godine 2013. berbu smo počeli 18. kolovoza, što je tada bila rekordno rana berba, sve do ove godine. Ne znam što će se događati u budućnosti. Prešli smo u mediteransku klimu, naše su temperature sada kao u Dalmaciji, a berbe započinjemo sve ranije", kaže Krauthaker.
Ovogodišnja je berba krenula mjesec dana ranije u odnosu na dugogodišnji prosjek, upozorava. Teško vrijeme za grožđe uzima nažalost svoj danak, ništa nije kao prije i poremetili su se svi standardi. Taj slavonski vinar kaže da su sladori povišeni kod crnih vina, ali uspjelo se sačuvati kiseline. S druge strane, naravno zbog vrućina, bit će povišeni alkoholi i kod njegovih čuvenih vina.
"Naše su graševine imala alkohole od 12.5 do 13 posto, a sada su od 13.5 do 14 posto. Tržište uglavnom ne voli tako visok postotak alkohola u vinima, no što da radimo kada je takva godina", kaže Krauthaker.
Što prije brati?
Sama mu je berba zadala dosta problema. Ističe, naime, da je ipak nekako na vrijeme skupio berače, ali da je onda bio u problemu što prije brati.
"Sve smo sorte brali u isto vrijeme. Sve su odjednom sazrele i razmišljali smo što prije brati, što je važnije, a što manje važno", naglasio je, dodavši kako su ove godine njegovi vinogradi pretrpjeli određenu štetu, što zbog ranije vegetacije, što zbog niskih temperatura u jednom dijelu godine.
Uglavnom, prinos mu je zbog svega toga 20-ak posto manji nego što je planirao. I Ivica Matošević, još jedan čuveni hrvatski vinar i jedan od pionira istarskog vinarstva, temperature i sušu označava kao najveće probleme ovogodišnje sezone.
Do sada je pobrao dvije trećine vinograda te počinje s crnim sortama i, kako kaže, stalno gleda prema nebu nadajući se da ih neće zahvatiti veća kiša ili nevrijeme.
"Suša je ostavila trag, vrijeme je bilo nevjerojatno"
"Bio bih najsretniji da odmah sve poberemo, ali malo ćemo pričekati. Suša je ostavila trag i na količini i kakvoći grožđa. Ove ćemo godine imati trećinu manje grožđa nego inače, a kada je riječ o kvaliteti vina, sve je otvoreno - bit će i boljeg i lošijeg, vrijeme je bilo nevjerojatno", kaže Matošević.
Ističe, naime, kako su mladi vinogradi posebno osjetljiviji na vremenske nepogode, u ovom slučaju velike vrućine, pa će s tih vinograda vina biti nešto "grublja". S druge strane, stariji vinogradi lakše podnose vremenske anomalije.
Kaže kako njegovi vinogradi na Grimaldi imaju sistem navodnjavanja pa s tim vinima neće biti problema, kao i na starijim vinogradima u okolici Buja. "Na Bujštini su nam vinogradi stari 40 godina pa će i tu biti sve dobro", ističe Istranin, dodavši da ga je začudila slavonska berba koja je ove godine krenula vrlo rano.
On je svoje prve malvazije počeo brati 26. kolovoza, što je dosta kasnije nego što su počele prve berbe u Slavoniji.
Škrlet već obran
Moslavački vinar Nikica Katić, koji proizvodi vrlo dobar škrlet, u pravilu pitko, lagano vino, također otkriva da je vrijeme potpuno poremetilo sve dosadašnje standarde i za njegovu primarnu sortu.
"Berba nam je završila dva, tri tjedna ranije nego inače. Naša je primarna sorta škrlet, koji je također osjetio posljedice velikih vrućina. Prinos nam je bio relativno nizak, imamo visoke šećere, a niže kiseline", rekao nam je Katić, inače član Udruge Bregovita Hrvatska.
Ističe kako su škrleti inače blagi, izuzetno pitki, u prosjeku s 12-ak posto alkohola. Vrućina je, kaže, odradila svoje pa bi škrleti iz njegove ovogodišnje berbe mogli ići do 13 posto alkohola.
"Sve se poremetilo: Moslavina postaje Kutjevo, a Kutjevo postaje Dalmacija", slikovito nam je objasnio Katić. Posebno je nezadovoljan što je sunce "spržilo" kiseline u grožđu moslavačkih vinara.
Otporna plešivička loza
Plešivica je poznata po vrsnim vinima, a jedan od ponajboljih plešivičkih vinara je Velimir Korak. Berba u njegovim vinogradima još traje iako je i kod njega počela ranije nego prijašnjih godina.
Do sada je pobrao više od polovine uroda, a loza je dobro podnijela vrućine.
"Vrućine kod nas nisu naštetile urodu, loza je sve dobro podnijela. Dobro je što je u svibnju i lipnju palo dovoljno kiše, što je pripremilo vinograde da dobro podnesu srpanjske i kolovoške vrućine, tako da štete na volumenu berbe gotovo da i nije bilo. S količinama je sve u redu, možda koji postotak manje nego lani, ali sve je u okviru očekivanoga", kaže Korak.
No, i plešivički vinari krenuli su ranije u berbu nego ranijih godina. "Berba je krenula ranije, 20. kolovoza. Mislim da je to najranija berba dosad. Neki kolege s Plešivice u berbu su krenuli još ranije", istaknuo je Korak, dodavši kako mu je kvaliteta grožđa izvanredna i da su šećeri idealni.
S druge strane, tvrdi kako svi parametri nisu idealni, budući da su tamošnji vinari, uslijed ovakvih vrućina, imali nagli pad kiseline.
Ipak, smatra da bi vina s Plešivice iz ovogodišnje berbe mogla biti vrlo dobra.