NATO razmatra zauzimanje "agresivnijeg" stava kao odgovor na ruske kibernetičke napade, sabotaže i povrede zračnog prostora, izjavio je najviši vojni dužnosnik Saveza. Admiral Giuseppe Cavo Dragone, predsjednik Vojnog odbora NATO-a, potvrdio je kako zapadni vojni savez proučava mogućnost jačanja svog odgovora na hibridno ratovanje koje provodi Moskva, piše Financial Times.
"Proučavamo sve... Što se tiče kibernetičkog prostora, prilično smo reaktivni. Biti agresivniji ili biti proaktivan umjesto reaktivan nešto je o čemu razmišljamo", rekao je Dragone.
Europa je pogođena brojnim incidentima hibridnog ratovanja - od presijecanja kabela u Baltičkom moru do kibernetičkih napada diljem kontinenta - od kojih se neki pripisuju Rusiji, dok je porijeklo drugih ostalo nepoznato.
Zbog toga neki diplomati, posebice iz istočnoeuropskih zemalja, pozivaju NATO da prestane biti isključivo reaktivan i počne uzvraćati. Takav bi odgovor bio najizvediviji u slučaju kibernetičkih napada, gdje mnoge zemlje već posjeduju ofenzivne sposobnosti, no bio bi znatno složeniji kada je riječ o sabotažama ili upadima dronova.
Dragone je napomenuo kako bi se "preventivni udar" mogao smatrati "obrambenom akcijom", ali je dodao: "To je dalje od našeg uobičajenog načina razmišljanja i ponašanja."
Ipak, ostavio je otvorenom mogućnost promjene pristupa. "Biti agresivniji u usporedbi s agresivnošću našeg protivnika mogla bi biti opcija. Pitanja su pravni okvir, jurisdikcijski okvir, tko će to učiniti?", dodao je.
Kao primjer uspješnog odvraćanja, NATO ističe svoju misiju Baltic Sentry, u sklopu koje brodovi, zrakoplovi i pomorski dronovi patroliraju Baltičkim morem. Misija je zaustavila ponavljanje brojnih incidenata presijecanja kabela koji su se događali 2023. i 2024. godine, a za koje se sumnjiče plovila povezana s ruskom "sjenovitom flotom", osmišljenom za zaobilaženje zapadnih sankcija.
"Od početka misije Baltic Sentry, ništa se nije dogodilo. To znači da ovo odvraćanje djeluje", naglasio je Dragone.