PREDSJEDNIK Zoran Milanović rekao je da je predsjednik SDA Bakir Izetbegović nekonzistentan jer je otišao kod hrvatskog premijera koji je ranije zasebno primio srpskog člana Predsjedništva BiH te je ocijenio upitnom sposobnost BiH da će ispunjavati obveze ako uđe u NATO.
Predsjednik Stranke demokratske akcije BiH (SDA) Bakir Izetbegović izjavio je u srijedu da se neće sastati sa Zoranom Milanovićem sve dok se šef hrvatske države ne sastane sa svojim kolegama iz bosanskohercegovačkog državnog vrha.
Izetbegović je ranije oštro kritizirao Milanovićev poziv članu Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku za posjet Zagrebu te susret koji je on prošlog tjedna održao s hrvatskim predsjednikom, kao i s premijerom Andrejom Plenkovićem.
Čelnik najveće bošnjačke stranke ipak je prihvatio Plenkovićev poziv da i sam dođe u Zagreb u ponedjeljak i ondje sudjeluje u razgovorima na kojima je bio i čelnik HDZ BiH Dragan Čović.
"Poštujem BiH, ali gospodin Izetbegović je nekonzistentan zato što je otišao kod hrvatskog premijera koji je primio Dodika", reagirao je u četvrtak Milanović.
Dodao je da on "nema problema s tim" i da mu je "drago" što su se Plenković i Izetbegović sastali. "Kao i kad me Milorad Dodik pitao da li da ide kod premijera, rekao sam obavezno", istaknuo je Milanović.
Rekao je da stanje u BiH neće dobro završiti.
"To je neiskreno, ali neće to dobro završiti. Ovo naravno ne znači da će biti bilo kakvih sukoba, ali neće dobro završiti. Naprosto Hrvatska ima načina da se na miran, ali uporan način, ako hoćete i bezobrazan, izbori za ono što jednom narodu u BiH naprosto pripada. Dosta je bilo džeparenja", dodao je Milanović.
Kada su ga novinari pitali zašto je Izetbegović išao kod premijera, a ne i kod njega, Milanović je odgovorio da je on hrvatski, a ne bosanskohercegovački predsjednik i da je to pitanje na koje bi trebao odgovoriti netko drugi.
"BiH neusklađena"
Izrazio je žaljenje "jer zemlja (BiH) stagnira" i poručio da "ima problem" s ulaskom BiH u NATO.
"I kad mi netko kaže da će BiH ući u NATO. Mi smo članica NATO-a, ja sam predsjednik i vrhovni zapovjednik i imam problem recimo da u NATO ulazi država koja je tako neusklađena jer preuzimam garanciju za takvu državu. Ja bih rado i radi Bošnjaka i Hrvata u BiH, Srbi su protiv, ali u ovakvoj situaciji ti si stavljaš na leđa jednog saveznika za kojeg moraš odgovarati. To je ugovorna obveza, a saveznik je nije u stanju ispunjavati", rekao je Milanović.
O tome treba razgovarati, rekao je Milanović, koji misli da Izetbegoviću "to nije osobito važno".
"On više gleda prema Ankari, ali i Ankara je u NATO-u, barem još uvijek je", dodao je Milanović.
Sukob Azerbajdžana i Armenije
U izjavi za novinare hrvatski predsjednik iznio je mišljenje i o aktualnom i dosad najvećem sukobu od devedesetih između Armenije i Azerbajdžana.
Te dvije zemlje spore se oko Nagorno Karabaha, koji je u sastavu Azerbajdžana, ali njegovo stanovništvo je većinski armensko.
"Mislim da turski predsjednik pretjeruje. Ja nisam diplomat, to je lijep, cijenjen posao, ali to sam davno prestao biti. Turski predsjednik jedini ustvari poziva na sukob. Svi drugi, uključujući i Putina, pozivaju na smirenje", rekao je Milanović kada su ga pitali može li se zamisliti kao moderator u ovom sukobu.
Turska je u sukobima podržala Azerbejdžan. Turski predsjednik Tayyip Erdogan rekao je u ponedjeljak da se Armenija odmah mora povući s teritorija koji je, kako je kazao, okupirala od Azerbajdžana.
Kad se Sovjetski Savez raspao osamdesetih, Nagorno Karabah je glasao da se pripoji Armeniji - izazvavši rat koji je obustavljen primirjem 1994. godine.