TURIZAM je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj, ako ne i najvažnija, pa opći prosperitet građana podosta ovisi o tome koliko će dobra biti sezona. Iako postoje brojni strukturni problemi, kao što je izražena sezonalnost (u Jadranskoj Hrvatskoj 2/3 turističkih dolazaka se ostvari u dva ljetna mjeseca, na razini cijele Hrvatske gotovo 60 posto), ekonomski doprinos zaposlenosti prihodima državnog i lokalnih proračuna te brojnim indirektno povezanim granama gospodarstva (maloprodaja, građevinarstvo itd.) je nezanemariv.
Iako je popularno tvrditi da se turizam Hrvatskoj "dogodio" zbog dobre klime, mora i povijesnih građevina, to nije u potpunosti istina. Naravno, Hrvatska ima veliku komparativnu prednost u navedenim stvarima, ali tvrditi da se turizam temelji isključivo na tome je pogrešno. Time se zanemaruju prednosti koje proizlaze iz sposobnosti ljudi (ekonomskim rječnikom ljudski kapital) i državnih institucija.
Valja imati na umu da je turizam relativno dinamična gospodarska grana, s visokom razinom konkurencije. Hrvatska ima značajne prirodne komparativne prednosti, ali definitivno nije jedina država koja se time može pohvaliti. S obzirom na to, ključni faktori koji predstavljaju prednost u odnosu na konkurenciju se nužno odnose na ljudske i institucionalne prednosti.
Hrvatska je jako sigurna država
Prema Svjetskom indeksu mira (GPI), Hrvatska je jedna od najsigurnijih država u Europi, a time i u svijetu. Podaci za 2022. je svrstavaju na 15. mjesto najsigurnijih država na svijetu (indeks 1.440), između Finske (indeks 1.439) i Njemačke (indeks 1.462).
Impresivan rezultat, koji je zasluga unutrašnjeg društvenog (ljudski kapital) i institucionalnog okruženja. Bilježi se napredak na tom području jer je 2015. Hrvatska bila 27. najsigurnija država na svijetu, između Rumunjske i Cipra.
S obzirom na to da se nalazi u povijesno nestabilnoj regiji, i u neformalnim "vratima Europe", i da je tranzitno čvorište za međunarodne kriminalne aktivnosti, visoka razina sigurnosti u Hrvatskoj je posebno značajno postignuće. Od susjednih država, Slovenija (7.) i Mađarska (13.) su nešto sigurnije, ali su Italija (32.), Crna Gora (48.), Srbija (52.), i BiH (58.) daleko nesigurnije. Čak i Grčka, turistička konkurencija Hrvatskoj sa sličnim geografskim komparativnim prednostima, tek je 53. najsigurnija država na svijetu.
Putovanja su inherentno povezana s većim sigurnosnim rizikom za turiste, pa je veća sigurnost turističke destinacije jako bitna stavka prilikom donošenja odluke o tome u koju državu putovati na odmor. Istraživanja pokazuju da veća sigurnost pozitivno korelira s brojem turističkih dolazaka, a veća sigurnost pozitivno djeluje i na ostvarenu ekonomsku dodanu vrijednost u turizmu.
Hrvatska je blizu, dobro prometno povezana, a ovo je prva sezona bez graničnih kontrola
Prirodne komparativne prednosti nude veće mogućnosti za unaprjeđenije nekih dijelova gospodarstava, ali mogu biti nedovoljno iskorištene. Bez ljudskog djelovanja sve ekonomske mogućnosti ostaju neiskorištene, a pri tome je bitno i institucionalno okruženje.
Geografski smještaj Hrvatske je jako povoljan jer je blizu bogatih tržišta kojih stanovnici vole turistički putovati. Pri tome se primarno misli na Njemačku, čije stanovništvo putovanje u inozemstvo smatra jako važnim.
Zadnjih godina je primjetan trend da dohodovna elastičnost potražnje za turističkim putovanjima postaje sve manja, što znači da stanovnicima bogatih država turizam više nije luksuz, nego nešto što se očekuje. Još uvijek je potražnja za turizmom osjetljiva na rast/pad dohotka stanovništva u državama iz koje turisti dolaze, ali taj efekt je blago smanjen zadnjih godina.
Turisti u Njemačkoj su skloniji putovati u inozemstvo od ostalih velikih i bogatih država u EU (npr. Francuska) i jedni su od najvećih potrošača. Prema podacima iz 2019., gotovo dvije trećine ukupne potrošnje na turizam u Njemačkoj se odnosilo na inozemna putovanja, s prosječnom potrošnjom od tisuću eura po putovanju. A građani Njemačke čine najveći broj stranih turista u Hrvatskoj.
Drugi i treći najzastupljeniji turisti su tradicionalno iz Austrije i Slovenije. Dobra vijest je da i oni preferiraju inozemna putovanja. Više od dvije trećine ukupnih troškova na turizam su 2019. Austrijanci potrošili u inozemstvu, a Slovenci više od 80 posto.
Hrvatska je relativno dobro iskoristila činjenicu da se geografski nalazi blizu državama čije stanovništvo preferira putovati u inozemstvo i dobro iskorištava tu komparativnu prednost. Autoceste su izgrađene tako da što bolje povežu sjeverozapadne granične prijelaze s turističkim regijama, što znatno skraćuje duljinu putovanja.
Nedavni ulazak u šengenski prostor je još jedan vid dobrog institucionalnog iskorištavanja komparativnih prednosti jer su se ukidanjem graničnih kontrola turističke regije vremenski još više približile glavnim tržištima. Ovo je prva sezona bez graničnih kontrola, pa bi to samo po sebi moglo dati blagi impuls većem dolasku turista. Nikada nije bilo brže i lakše doći iz Njemačke, Austrije i Slovenije u Hrvatsku, što će sigurno imati utjecaj na broj dolazaka.
Rašireno znanje stranih jezika
Stanovništvo država kojima ekonomija ovisi o inozemnim turistima bi trebalo biti dobro obrazovano u stranim jezicima. To je možda manje bitno u onim državama gdje turisti uglavnom odsjedaju u hotelima i velikim resortima, ali kod turizma koji se oslanja na male privatne iznajmljivače i "lokalni doživljaj" to postaje ključno za ugodno turističko iskustvo.
Hrvatska nije prvi vrhu EU prema postotku odraslih koji znaju minimalno jedan strani jezik, ali je najbolja u odnosu na turističku konkurenciju. 73.2 posto ljudi u dobi od 25 do 64 godine tvrde da zna barem jedan strani jezik, više nego u Portugalu (69 posto), Grčkoj (66.5 posto), Italiji (66.1 posto) i Španjolskoj (54.3 posto).
Tu se radi čisto o ljudskom kapitalu, o komparativnoj prednosti Hrvatske koja nije uvjetovana geografijom, klimom ni povijesti, nego je nešto što proizlazi iz samog zalaganja ljudi i obrazovnog sustava. Hrvatska ima dobar sustav učenja stranih jezika u osnovnom obrazovanju, s više od 93.2 posto učenika koji uče engleski jezik i 18.3 posto koji uče njemački.
U osnovnoškolskom učenju njemačkog jezika je prva u EU, ako se izuzme Luksemburg, a u učenju talijanskog jezika u osnovnim školama (4.5 posto) je apsolutno prva. S obzirom na turističku orijentiranost ekonomije i imajući na umu prednost geografske blizine, to su pozitivni podaci za razvoj turizma u budućnosti.
Turistički boravak u Hrvatskoj nije skup
Iako svake sezone mediji prenose vijesti o navodno visokim računima kafića, restorana i drugih objekata na nekim lokacijama, a jedan od nacionalnih hobija postane slikanje računa, Hrvatska s obzirom na konkurenciju ne odskače po cjenovnoj konkurentnosti.
Prema Indeksu razvijenosti turizma Svjetske banke, cjenovna konkurentnost turizma u Hrvatskoj je na istoj razini kao u Španjolskoj, Cipru, Malti i Portugalu. Veća je nego u Italiji i Grčkoj.
Cjenovna konkurentnost destinacije se mjeri uzimajući u obzir prosječnu cijenu hotela, cijenu goriva, prosječnu cijenu apartmana na Airbnb-u i drugim platformama, razliku u cijenama (paritet kupovne moći) i visinu zrakoplovnih pristojbi.
Kada se gleda regija Južna Europa, od Hrvatske su cjenovno konkurentnije samo Španjolska, ali neznatno, i Turska. Međutim, postoje razlike među sastavnicama indeksa. Tako su cijene hotela veće u Hrvatskoj nego u Španjolskoj, Italiji i Portugalu.
Apartmani su skuplji nego u Italiji, Malti, Portugalu i Španjolskoj, procjenjuje Svjetska banka. Cijena goriva je u Hrvatskoj relativno niska, skuplja je samo na Cipru i Malti. Ali su cijene općenito manje nego u nabrojanim državama, izuzev Turske.
Potencijal je ogroman, ali treba popraviti puno stvari
Iako turizam u Hrvatskoj ima i druge komparativne prednosti osim standardnog "sunca i mora", koje jesu rezultat planiranog ljudskog individualnog i institucionalnog djelovanja, činjenica je ipak da ima puno prostora za napredak.
Slika o tome da se turizam u Hrvatskoj temelji primarno na iznajmljivanju sunca i mora je klišej upravo zbog toga što je uglavnom istinita. Gledajući prosjek regije Južne Europe (Portugal, Španjolska, Italija, Malta Grčka, Turska, Cipar), Hrvatska još uvijek u mnogočemu zaostaje.
Prema Indeksu razvijenosti turizma, veliki zaostatak se bilježi u poslovnom okruženju za kompanije, dostupnosti kvalitetne i produktivne radne snage, zrakoplovnoj infrastrukturi, kvaliteti promocije kulturoloških resursa (a ne samo prirodnih resursa, sunca i mora), a posebno u kategoriji turističke zagušenosti.
Još puno treba raditi na tome da Hrvatska stvarno postane vrhunska svjetska turistička destinacija, ali su temelji dobri. Ovogodišnja sezona bi mogla biti bolja nego 2019. i time postati važan ekonomski poticaj nacionalnom ekonomiji u ovoj nesigurnoj godini.
Turisti iz objektivnih razloga vole dolaziti u Hrvatsku, koji nemaju veze samo sa suncem i morem. Ali današnji turizam je dinamična djelatnost s obiljem konkurencije, pa bez stalnih promjena države počinju zaostajati.
Postižu se odlični rezultati s obzirom na trenutne razine kvalitete, ali u mnogim dijelovima Hrvatska još uvijek kaska za konkurentskim turističkim zemljama. Trebat će riješiti problem zagušenosti, koji je u Hrvatskoj izuzetno izražen, ali bez narušavanja ostalih izvora turističke prepoznatljivosti i konkurentnosti.
Taj problem je u direktnoj vezi s izuzetno velikom sezonalnosti turizma u Hrvatskoj, tj. s činjenicom da su turistički dolasci grupirani u dva-ti mjeseca. Prema nedavno objavljenim podacima Eurostata, 59 posto turističkih dolazaka u Hrvatskoj se ostvari u srpnju i kolovozu, puno više nego u Grčkoj, Italiji, Španjolskoj, Cipru, Malti, i Portugalu. Osim što dovodi do zagušenosti, izražena sezonalnost smanjuje pozitivan utjecaj turizma na ostale dijelove gospodarstva, koji za razliku od turizma moraju poslovati cijele godine.