Europa je prethodnih desetljeća počela zaostajati za SAD-om u po pitanju ekonomskog rasta, a to je posebno vidljivo u padu udjela kompanija iz Europe na listi najvećih svjetskih kompanija u odnosu na one iz SAD-a, a posebno Kine.
Na listi Fortune 500, koja mjeri najveće svjetske kompanije prema prihodima, 2010. je bilo 40 kompanije iz Francuske, 36 iz Njemačke i 29 iz UK-a. Na istoj listi za 2023. su bile 24 kompanije iz Francuske, 30 iz Njemačke i 15 iz UK-a.
To je puno veće smanjenje broja nego što je imao SAD, sa 141 na 136 kompanija. A najveći dobitnik je Kina, s 47 na 143 kompanije u istom razdoblju.
Velik dio problema leži u manjku inovativnosti, točnije u nemogućnosti da se inovativnost i nove tehnologije efikasno transferiraju na tržište i time kompanijama iz EU, ali i cijele Europe, omoguće veću međunarodnu konkurentnost.
Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT) je najveća institucija u Europi za potporu inovatorima
Taj problem se mora riješiti ako EU želi zadržati svoje mjesto na svjetskoj pozornici kao jedan od najprosperitetnijih centara svijeta. Brojne institucije, privatne i javne, pokušavaju biti dio rješenja.
Najveća od njih, Europski institut za inovacije i tehnologiju (EIT), već šesnaestu godinu pokušava pomoći znanstvenicima, poduzetnicima i inovatorima da svoje ideje pripreme za izlazak na tržište i ostvare održivo poslovanje.
EIT je najveća europska inovacijska mreža s više od 2400 partnera iz vrhunskih poslovnih, istraživačkih i obrazovnih organizacija diljem Europe. Uz njegovu pomoć je pokrenuto više od 7800 start-up kompanija, stvoreno preko dvije tisuće novih proizvoda i usluga, a prikupljeno je više od 7.3 milijarde eura vanjskog kapitala.
Aktivnosti EIT-a uključuju programe poduzetničkog obrazovanja diljem Europe za studente, vođenje i asistiranje u istraživačkim projektima, pomoć pri rastu i razvoju kompanija, pomoć pri pretvaranju ideja i inovacija u tržišne proizvode te povezivanje znanstvenika, poduzetnika i investitora, ali nisu ograničeni isključivo na to.
Nedavno je održano predstavljanje nagrada za najbolje inovacije
U sklopu svojih aktivnosti je 20. veljače EIT u Bruxellesu održao jednodnevni događaj na kojem su dodijeljene četiri nagrade za inovacije i poduzetništvo u četiri kategorije: nagrada Changemaker za kompanije i pojedince čije inovacije imaju potencijal stvoriti značajan društveni utjecaj, nagrada Innovation Team za inovatore koji su stvorili revolucionaran tehnološki proizvod, Venture za start-upove s najvećim potencijalom za utjecaj na građane EU i nagrada publike za najbolju inovaciju prema sudu javnosti koja je glasala.
Dobitnik Changemaker nagrade je Mohamed Elamir, suosnivač Woamyja iz Finske, koji razvija izolaciju na bazi celuloze, umjesto dosadašnjih izolacija na bazi polistirena (stiropor).
Innovation Team nagradu je dobila kompanija Altris iz Švedske, specijalizirana za natrij-ionske baterije. Iako je osnovana 2017., već ima nekoliko desetaka zaposlenika, proizvodni pogon i više od 13 milijardi eura investicija.
Nagradu Venture je dobila kompanija Enline iz Portugala za proizvod kojim, upotrebom principa fizike, matematike i uz pomoć umjetne inteligencije, analiziraju i optimiziraju prijenos električne energije na cijelom putu, od proizvodnje do distribucije.
HiQ-CARB tim, koji proizvodi održive i visoko iskoristive nanomaterijale za baterije visokih performansi, dobitnik je nagrade za najviše glasova javnosti. Njihovi materijali omogućuju brže punjenje električnih vozila, produženi životni vijek baterija za mobilne telefone te povećanu sigurnost i dugovječnost za uređaje koji se napajaju baterijama.
Budućnost EU jako ovisi o inovativnosti
Nagrade su bile samo dio cjelodnevnih događanja, među kojima su mnogi intervjui s predstavnicima EIT-a, a događaju su prisustvovali i brojni predstavnici Europske komisije.
Margaritis Schinas, potpredsjednik Europske komisije, rekao je da "nagrade EIT-a slave najpametnije poduzetnike i inovatore unutar živahnog ekosustava EIT-a". "Njihov revolucionarni rad doprinosi pronalaženju rješenja za naše najhitnije društvene izazove. EIT utire put svjetlijoj budućnosti te stvaranju prosperitetnijih gospodarstava i bolje povezanih društava."
Povjerenica Europske komisije za inovacije, istraživanje, kulturu, obrazovanje i mlade Iliana Ivanova je prisustvovala događaju. "Toplo čestitam pobjednicima ovogodišnjih EIT nagrada. Njihova odlučnost i predanost inovacijama rezultirali su izvanrednim postignućima. Ovakva predanost i kreativnost pokreću promjenu koja nam treba u Europi. Radeći zajedno kao EIT zajednica, činimo da se stvari događaju diljem kontinenta: od studenta do poduzetnika, od laboratorija do tržišta, od ideje do rješenja. Nadam se da će ovi pobjednici nadahnuti druge da krenu njihovim stopama."
Hrvatska slabo stoji po pitanju inovacija, najviše zbog manjka institucionalne podrške
Djelatnosti EIT-a su podijeljene na sedam skupina: klima, digitalno, hrana, zdravlje, proizvodnja, urbana mobilnost i početni skok. Inovacijski ekosustav se proteže među svim državama članicama EU, ali i šire. Centri postoje i u Turskoj, Srbiji, Ujedinjenom Kraljevstvu, Izraelu i SAD-u.
Hrvatskoj na području inovacija definitivno treba pomoć jer je razina inovativnosti jako niska. Uz Slovačku, Latviju, Bugarsku, Rumunjsku i Poljsku, spada u skupinu najmanje inovativnih članica EU, prema Europskom indeksu inovativnosti.
Prema Svjetskom indeksu inovativnosti, jedina članica EU koja je bolje rangirana od SAD-a je Švedska, druga u odnosu na treći SAD. Hrvatska je tek 44. na svijetu, između Turske, Indije, Poljske, Grčke i Tajlanda, koji su bolje rangirani, i Slovačke, Vijetnama, Rumunjske kao lošije rangiranih.
Najgoru ocjenu je Hrvatska dobila upravo u kategoriji institucije, prema kojoj je tek 72. na svijetu. To znači da Hrvatskoj nedostaje "institucionalni okvir koji privlači poslove i potiče rast, pružajući dobro upravljanje, stvari ispravne razine zaštite i poticaje bitne za inovacije".
U Hrvatskoj postoji nekoliko institucija koje surađuju s EIT-om ili su njegov dio. To su prvenstveno EIT Urban Mobility Hub i EIT Raw Materials Hub - Regionalni centar Adria u Zagrebu, ali s EIT-om surađuje i Sveučilište u Zagrebu. EIT prehrana djeluje preko Tera Tehnopolisa u Osijeku, kompanije preko koje surađuju sa Sveučilištom Josipa Jurja Strossmayera, Gradom Osijekom i Osječko-baranjskom županijom.
Iako ove godine nije bilo finalista iz Hrvatske, nadajmo se da će sljedeće godine jedna od inovacija u finalu biti i naša. U svakom slučaju je važno pozvati sve startup-ove, studente i inovativne kompanije da se jave EIT-u i s tom institucijom surađuju, ne samo zbog financija nego i zbog prijenosa know-howa.