“NE želimo biti pokusni kunići”, “Ne damo naše zdravlje u koncesiju”, neke su od poruka sa subotnjeg prosvjeda protiv uvođenja 5G mreže koji je održan u više hrvatskih gradova. Trebamo li se zaista bojati 5G mreže?
>> U Zagrebu, Rijeci i Karlovcu prosvjed protiv 5G mreže, pogledajte poruke
Osijek će prvi dobiti 5G mrežu
Osijek će biti prvi grad u Hrvatskoj koji će dobiti 5G mrežu, odnosno novu generaciju mobilnih komunikacija. Određivanje prvog hrvatskog 5G grada dio je ukupne politike EU-a koji je u sklopu plana "5G za Europu - Akcijski plan" prije četiri godine definirao smjernice za poticanje razvoja infrastrukture i usluga pokretnih komunikacija pete generacije.
No, kao i svaka novost, tako je i uvođenje 5G mreže naišlo na otpor dijela javnosti. A kako je vidljivo iz poruka prosvjednika, zabrinuti su da bi zračenje 5G mreže moglo negativno utjecati na zdravlje.
Nova 5G mreža je, laički rečeno, poboljšana verzija i nadogradnja postojećih mreža - 4G (LTE/WiMax), 3G (UMTS) i 2G (GSM), a njome će se omogućiti prijenos većih količina podataka i povećati povezanost i gustoća uređaja koji će se moći priključivati u mrežu. Također, njenom primjenom smanjuju se kašnjenje, potrošnja energije i cijene.
5G će omogućiti operacije na daljinu
Nova generacija mreža ne znači samo brži internet za obične korisnike već omogućuje neke stvari koje su danas potpuno nezamislive, a koje mogu znatno unaprijediti život ljudi.
Iako protivnici 5G mreže strahuju od njihovog negativnog utjecaja na zdravlje, upravo bi medicina mogla značajno napredovati zahvaljujući njihovom uvođenju.
U telemedicini otvorile bi se nove mogućnosti pa nakon uvođenja 5G mreže, koje gotovo da nemaju kašnjenja u komunikaciji između mreže i uređaja, možemo očekivati operacije koje se obavljaju na daljinu. Pacijent je u operacijskoj sali u Zagrebu, a kirurg na njemu obavlja operaciju iz nekog drugog grada ili zemlje.
Vozila bez vozača ovise o 5G mreži
Velike kompanije poput Googlea ili Ubera ulažu novac u razvoj vozila bez vozača. No, mnogi koji se bave time smatraju da takav oblik transporta neće biti moguć bez 5G mreže. Ona bi zbog svoje brzine omogućavala da vozila komuniciraju, kako međusobno tako i sa sustavom za upravljanje prometom.
Uvođenje 5G mreže pomoglo bi razvoju novih mogućnosti i kod dronova. Zamislimo dron koji nadzire rad nekog industrijskog postrojenja, a kojim je zbog 5G mreže moguće vrlo precizno upravljati, i u stvarnom vremenu šalje snimke vrlo visoke kvalitete.
"Pametni" gradovi ovise o 5G mreži
Razvoj “pametnih” gradova također ovisi o rasprostranjenosti 5G mreže. Na primjer, komunalne firme će u budućnosti moći jednostavnije pratiti potrošnju komunalnih usluga. Postojat će mogućnost praćenja kvarova na komunalnoj infrastrukturi, poput javne rasvjete, i njihovo otklanjanje.
Mobilni telefoni opasni kao sušene šunke
S druge strane, potrebno je utvrditi i rizike zbog kojih neki imaju otpor prema 5G tehnologiji, a vjerojatno svaki dan koriste mobilne uređaje i izloženi su raznim zračenjima.
Svjetska zdravstvena organizacija zaista je radijske frekvencije kakve se koriste u mobilnoj telefoniji klasificirala kao moguće kancerogene.
Zaključila je da su dokazi za postojanje povezanosti između izloženosti velikim razinama uporabe mobitela i povećanja broja tumora mozga ograničeni, odnosno da se ne može isključiti pogreška ili pristranost, te da je povezanost s drugim vrstama tumora nedovoljna da bi se mogla smatrati adekvatnom, rizik je svrstala u kategoriju 2B i pozvala na provođenje daljnjih istraživanja.
>> Šire se čudne teorije o novoj 5G mreži. Trebamo li se bojati njenog zračenja?
Prisjetimo se, čisto radi ilustracije, da u kategoriju dokazano kancerogenih tvari 1A spadaju, među ostalim, alkohol, crveno meso i suhomesnati proizvodi, dok u kategoriju moguće kancerogenih 2B, među ostalim, spadaju mješavine tvari kao što su ekstrakt lista aloa vere, ukiseljeno povrće te pare benzina i dizela.
Danska studija na više od 400 tisuća ljudi pokazala da se pojavnost tumora smanjila iako ljudi koriste mobitele
Od pojave mobilne telefonije u 1980-ima do danas provedene su brojne znanstvene studije mogućih kancerogenih efekata elektromagnetskih valova koji se u njoj koriste. Neke su provedene u kontroliranim, laboratorijskim uvjetima na životinjama – uglavnom na miševima i štakorima, dok su druge, epidemiološkog tipa, pokušale utvrditi je li se povećala učestalost raznih vrsta tumora kod korisnika mobitela. Ove druge, epidemiološke, budući da su pratile ljude kroz desetljeća, adresirale su i jedan od ključnih strahova - da zračenje komunikacijskih mreža možda ima neki kumulativni efekt čak i ako nema trenutni.
Jedna od najpoznatijih je velika danska studija koja je provedena na uzorku od 420.095 ljudi koji su koristili mobitele od 1982. do 1995. Njezini rezultati pokazali su da se pojavnost tumora među korisnicima mobitela u tom razdoblju smanjila, a ne povećala. Naravno, to smanjenje ne treba pripisivati korištenju mobitela, već prije prestanku pušenja i drugim zdravstvenim odlukama. Ona je također pokazala da pojavnost tumora nije ovisila o količini korištenja mobitela.