NAKON što su javnost tjednima uvjeravali da je situacija pod kontrolom i da nisu potrebne nikakve strože mjere da bi se usporilo širenje koronavirusa u drugom valu pandemije, vladajući su proteklih nekoliko dana odjednom promijenili ploču. To se možda najbolje vidi kada je riječ o stavu vlade o tome trebaju li se kažnjavati građani koji ne poštuju propisane epidemiološke mjere.
>> Objavljen cijeli popis novih strogih mjera koje stupaju na snagu u ponoć
>> Plenković najavio uvođenje kazni za nepoštivanje mjera
"Razmišljamo i o kaznama za nenošenje maski i nepoštivanje mjera. Radimo to nerado. Ako će se neki među nama ponašati bezobzirno i ugrožavati druge, moramo posegnuti i za sankcijama. Meni je to problem, radimo to nerado, ali to je sljedeći korak", rekao je jučer premijer Andrej Plenković.
> VIDEO Plenković najavio kazne, zatražio odricanja i najavio pomoć firmama
Prošao je samo jedan dan od "neradog razmišljanja" o kaznama do najave njihovog uvođenja
Trebalo je samo 24 sata da se od razmišljanja, i to neradog, dođe do konkretne najave uvođenja kazni za nepoštovanje mjera, što je obznanio Plenkovićev intimus Davor Božinović, potpredsjednik vlade, ministar unutarnjih poslova i šef Stožera civilne zaštite RH.
>> Božinović priznao da ne smije kontrolirati broj ljudi na privatnim okupljanjima
>> Božinović najavio jako strogu provedbu mjera, posebno će tražiti ilegalne tulume
>> Što donose nove mjere? Pojačano kažnjavanje, klubovima se još skraćuje radno vrijeme
"Već su jučer imali razgovore s odgovornim osobama pa će ovu fazu obilježiti malo strože i striktnije postupanje nadležnih službi. Danas se sastaje radna skupina za izmjene Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti, a glavna tema bit će kažnjavanje onih koji ne poštuju mjere", rekao je danas Božinović.
"Sve ovo vrijeme to smo htjeli izbjeći, veliki dio građana mjere je prihvatio, a zbog one manjine vjerojatno ćemo vrlo skoro izmijeniti taj dio zakona", rekao je Božinović dodavši kako će prijedlog izmjena biti upućen vladi po hitnoj proceduri, a odluku o tome mora donijeti Hrvatski sabor.
I Plenković u obraćanju javnosti uoči novih mjera najavio kazne
I sam premijer Plenković je uvođenje kazni najavio u večerašnjem obraćanju javnosti uoči uvođenja novih strogih mjera koje na snagu stupaju u ponoć.
> VIDEO Plenković najavio kazne, zatražio odricanja i najavio pomoć firmama
"Uz ove mjere, predložit ćemo izmjenu Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti radi uvođenja prekršajnih sankcija za nepoštovanje protuepidemijskih mjera. Kao što sam jučer rekao, to radimo nerado, ali je taj alat danas potreban kako odgovorno ponašanje velike većine građana ne bi ugrožavali neodgovorni pojedinci. No svi znamo da, kakva god ograničenja država odredi, njihova provedba bit će djelotvorna samo ako svatko od nas da svoj doprinos. Jer ako se i mali broj okupljenih osoba ne bude pridržavao mjera, zaraza će se nastaviti širiti", rekao je Plenković.
Najava vlade da će kažnjavati kršitelje mjera otvara dva važna pitanja
Sve to otvara najmanje dva važna pitanja.
Prvo je o samom uvođenju kazni i treba li to uopće učiniti. O tome sigurno postoje podijeljena mišljenja u javnosti, s dobrim argumentima i na stranih onih koji podržavaju uvođenje kazni, kao i na strani protivnika. U Njemačkoj, koja se u Hrvatskoj smatra uzornom demokracijom, novčane kazne za kršenje epidemioloških mjera uvedene su prije nekoliko mjeseci. Primjerice, ako sada u Njemačkoj uđete u javni prijevoz bez maske, na licu mjesta možete biti kažnjeni novčanom kaznom do 150 eura.
>> Njemačka ograničava okupljanja i uvodi kazne za one koji ne nose maske
Drugo važno pitanje koje proizlazi iz najava premijera Plenkovića i šefa Stožera Božinovića je na koji će se način zakonski i proceduralno provesti uvođenje najavljenih kazni. Izglasavanje promjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti po hitnom postupku moglo bi otvoriti vrata još problematičnijim potezima vlasti.
Time ćemo se detaljnije pozabaviti u ovom članku.
Stožer ipak ne može vladati dekretom
Odmah treba napomenuti kako je HDZ ipak donekle reterirao od prethodno iznesenog stava da Nacionalni stožer može donositi odluke poput uvođenja policijskog sata, kako je svojedobno govorio bivši Plenkovićev ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, sada saborski zastupnik HDZ-a. Jer da Stožer - koji je Plenković opisao kao "vladino tijelo" - doista može dekretom uvesti policijski sat, onda bi dekretom mogao uvesti i novčane kazne za nepoštovanje propisanih mjera poput odbijanja nošenja maske u javnom prijevozu i sl.
Pojednostavljeno, time bi Plenkovićeva vlada počela vladati dekretom, što bi još više urušilo ionako klimav demokratski poredak u Hrvatskoj.
Zamke izglasavanja izmjena zakona po hitnom postupku
No i izglasavanje promjena Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti po hitnom postupku krije opasne zamke. Hitnost se na prvi pogled čini opravdanom, s obzirom na dnevne brojke novozaraženih i umrlih od covida. No inzistiranje na hitnoj proceduri zapravo razotkriva da je Plenkovićeva vlada prekasno reagirala na drugi val zaraze.
Naravno da je u situaciji u kojoj svaki dan imamo više od 4000 novozaraženih i u kojoj svaki dan umiru dva školska razreda ljudi sve hitno. Ali demokracija funkcionira zahvaljujući procedurama, za koje nekad treba više vremena. Plenković i vladin Stožer su tako Hrvatsku doveli u vrlo ozbiljnu situaciju u drugom valu pandemije pa sada na brzinu pokušavaju spasiti stvar, pri čemu će si možda prigrabiti još moći u tom procesu.
Hoće li HDZ pokušati izglasati kazne u saboru sa samo 39 glasova?
Donošenje izmjena zakona po hitnom postupku značilo bi i da vladajući sa samo 39 glasova u saboru mogu izglasati novčane kazne za građane RH. Kvorum je 76 zastupnika, a obična većina kvoruma je 39 zastupnika. Time se otvaraju vrata i tome da vladajući na isti način ponovno krenu ostvariti na sreću odbačenu ideju da će država moći pratiti mobitele svih građana, a kako bi provjeravala poštuju li samoizolaciju.
Plenkoviću bi to itekako bilo od koristi s obzirom na to da u saboru ima tanku većinu od 76 zastupnika. Što ako se npr. pet saborskih zastupnika HDZ-a razboli od covida i ne mogu pristupiti glasanju? Plenković bi samo trebao aktivirati tzv. spavače u oporbi, da ostanu u sabornici i drže kvorum, kao što su to u prošlom mandatu često radili navodni oporbenjaci Željko Glasnović i Zlatko Hasanbegović, dok bi ostatak vladajuće većine glasao za prijedlog vlade.
Ustavni stručnjak: Zakoni se prečesto usvajaju po hitnom postupku
U svakom slučaju sve to treba stručno raspetljati pa smo se za komentar obratili izvanrednom profesoru Đorđu Gardaševiću s Katedre za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu.
>> Profesor ustavnog prava za Index objasnio sve što morate znati o izvanrednom stanju
>> Slijede li sad tužbe zbog neustavne odluke Stožera? Evo što kaže ustavni stručnjak
Ministar Božinović je danas najavio uvođenje kazni za nepoštovanje mjera, što bi se trebalo realizirati po hitnom postupku. Je li to problem?
"Kod nas se zakoni i inače prečesto usvajaju u hitnom postupku, čime se bitno smanjuje kvaliteta i smisao parlamentarne procedure. Trenutna epidemiološka situacija je, nažalost, vrlo loša i to načelno može biti razlog za hitnije djelovanje. S druge strane, međutim, niti je ova epidemija nova niti se može baš kategorički tvrditi da u posljednjih osam mjeseci nismo imali vremena i potrebe preciznije promišljati kakve su nam sve mjere potrebne", objašnjava Gardašević.
"Stožer nema ovlasti propisivati kazne"
Ovaj ustavni stručnjak naglašava da je "pitanje kažnjavanja bez ikakve sumnje čisto zakonska materija i o njoj mora odlučivati Hrvatski sabor".
"Stožer nema ovlast propisivati kazne, čak niti po svojoj vrlo široko definiranoj ovlasti, kako to definira Zakon o sustavu civilne zaštite, da u cilju zaštite života i zdravlja građana donosi 'odluke i upute'. Prema tome, jasno je da se ovdje mora ići u dopune Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti", kaže Gardašević.
Podsjeća da je i ranije naglašavao da je za uvođenje novih vrsta kazni potrebna odluka sabora i s te je strane najava da će se ići u saborsku proceduru u redu.
Zakon o zaštiti pučanstva treba kvalificirati kao organski zakon
"Međutim, naglašavam kako smatram da bi Zakon o zaštiti pučanstva trebalo kvalificirati kao organski zakon što znači da njegove dopune ili izmjene ne bi mogla, ako i postoji takva ideja, izglasavati obična većina prisutnih zastupnika (39 zastupnika). U ključnom dijelu taj Zakon se odnosi, i trenutno najviše primjenjuje, upravo na mogućnost ograničenja ljudskih prava i sloboda, a to spada u materiju organskih zakona.
Dodatno, i Ustavni sud je ranije naglašavao da u tu materiju spadaju oni zakoni koji uređuju 'institute kojima se razrađuje pravo države na progon i kažnjavanje povreditelja zakonom zaštićenih dobara'. Dodatno, Zakon o zaštiti pučanstva i njegove dopune ni ranije nije donosilo (barem) manje od apsolutne većine svih zastupnika. To je minimum, naravno, ako se i dalje inzistira da su ovo 'redovne okolnosti'. Ja smatram da, na žalost, nisu", taksativno objašnjava Gardašević zašto je neprihvatljivo izglasati kažnjavanje građana s običnom većinom kvoruma, s 39 glasova.
Važnost članka 17. Ustava RH
Ako se uvode kazne za ponašanja koja su inače normalna, poput toga da ne nosimo maske u javnom prijevozu, govori li nam to da ipak nismo u redovnom stanju i da bi se vlasti trebale ponašati u skladu s članom 17. Ustava RH, pitamo Gardaševića.
"Moj stav o tome u javnosti je poznat od početka epidemije i ponavljam ga stalno: ova epidemija ima očite karakteristike 'velike prirodne nepogode', što je pojam koji navodi upravo članak 17. Ustava RH. Po meni, to je trebalo biti jasno od početka, a sada, obzirom na opće stanje, još i više. No Ustav tu ne nastupa nikako drugačije nego kao osigurač koji zahtijeva da se o daljnjim ograničenjima prava i sloboda odlučuje dvotrećinskom većinom svih zastupnika u saboru. To je vrlo korektan zahtjev koji traži najširu moguću suglasnost parlamentarnih predstavnika i predstavlja važan element demokratske legitimacije kod usvajanja traženih mjera. Uz to, na taj način političku odgovornost za usvojene mjere preuzimaju svi koji su za njih glasali, a kod dvotrećinske većine to podrazumijeva i opoziciju", ističe Gardašević.
>> Plenković je danas postao najmoćniji premijer u povijesti neovisne Hrvatske
Pa nastavlja: "Da tu većinu, kada je kriza ozbiljna, uopće nije nemoguće postići dokazuje i činjenica da su dopune Zakona o sustavu civilne zaštite iz ožujka ove godine zastupnici usvojili sa 108 glasova, dakle 7 više od dvotrećinske većine." Navodi i da su "epidemiološke" dopune Poslovnika sabora prije dva tjedna usvojene sa 113 glasova.
"Zaključno: da, mislim da bi se vlasti trebale ponašati u skladu sa člankom 17. Ustava, odnosno prihvatiti da je ovo stanje 'velike prirodne nepogode' i provesti postupak koji za tu situaciju predviđa Ustav", jasan je Gardašević.
Premijer Plenković, naravno, nije pokazao namjeru da pristane na podjelu vlasti s opozicijom kada je riječ o politici borbe protiv pandemije koronavirusa pa će se ignoriranje članka 17 vjerojatno nastaviti. Uostalom, Ustavni sud je većinom glasova presudio kako su sve odluke Stožera bile ustavne, uz izuzetak troje sudaca koji su zajedno objavili žestok odgovor većini koja se pokorila interesima HDZ-a u nevjerodostojnoj ustavno-pravnoj argumentaciji.
Peđa Grbin: Najava kažnjavanja dokaz da se nalazimo u izvanrednom stanju
U međuvremenu je reagirala i oporba.
"Ako će se ljudima zabraniti stvari koje u normalnim okolnostima ne bi bile zabranjene i ako će ih se kažnjavati zbog onoga što je u redovnim okolnostima dopušteno, onda je evidentno da se Hrvatska nalazi u izvanrednom stanju. A to znači da se zakoni kojima se dramatično ograničavaju prava i slobode građana moraju donijeti dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru u skladu s člankom 17. Ustava", komentirao je predsjednik SDP-a Peđa Grbin mogućnost kazni zbog nenošenja maski ili nedovoljne distance.
"Ako vladajući to ne budu prihvatili, onda se bojim da SDP neće moći ni smjeti sudjelovati u donošenju takvog zakona jer ne želimo na Ustavom zabranjen način umanjivati prava i slobode naših građana", dodao je.
Tek trebamo provesti javnu raspravu o mogućem kažnjavanju građana
U svakom slučaju, ako se vlada odlučila na kažnjavanje građana koji krše propisane mjere, potrebno je da o tome odluči sabor, i to s najmanje apsolutnom većinom od 76 zastupnika. Još bolje bi bilo dvotrećinskom većinom, po članku 17 Ustava RH, kako bi se barem pokušao udariti temelj društvenom konsenzusu o toj odluci. HDZ mora razumjeti da ovakve krucijalne odluke ne smije koristiti za sitne uskostranačke i personalne interese ili kao uvod u još veću represiju prema građanima.
To je, doduše, tek pola izazova. Druga polovica je provesti staloženu i argumentiranu javnu raspravu o tome treba li i na koji način kažnjavati građane za nepoštovanje mjera.
Što vi mislite? Recite nam u anketi?
Želite li momentalno primiti obavijest o svakom objavljenom članku vezanom za koronavirus instalirajte Index.me aplikaciju i pretplatite se besplatno na tag: koronavirus
Index.me aplikaciju za android besplatno možete preuzeti na ovom linku, dok iPhone aplikaciju možete preuzeti ovdje.