Na Golom otoku, otočiću u Velebitskom kanalu, skoro punih 40 godina nalazili su se koncentracijski logor i zatvor.
Documenta je nedavno ponovo upozorila da kompleks Golog otoka u kojemu su zatvarani politički protivnici tadašnjeg režima već desetljećima propada te pozivaju Upravu i Ministarstvo kulture i medija da objave što se od 2016. poduzelo radi stalne zaštite kompleksa.
"Sramotno je da Goli otok i Sveti Grgur još nisu zaštićeni kao važan dio kulturne baštine ne samo Republike Hrvatske već i svijeta. Odluka o preventivnoj zaštiti od strane Uprave za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorskog odjela u Rijeci donesena je 2016. godine", navodi Documenta u priopćenju.
Logor za stvarne i navodne pristalice Staljina
Goli otok je od 1949. do 1956. godine bio logor za stvarne i navodne pristalice Staljina. Zatvorenici su dovođeni u logor bez pravičnog suđenja, često samo na osnovu sumnji, bez ikakvih stvarnih dokaza. Uvjeti u logoru su bili nehumani. Logoraši su se suočavali s brutalnim psiho-fizičkim nasiljem, žeđi, gladi i bolestima. Procjenjuje se da je na Golom otoku umrlo gotovo 300 osoba, navodi Documenta.
Po povratku s Golog otoka bivši zatvorenici su praćeni i najčešće nisu mogli doći do zaposlenja ili napredovati u karijeri, a njihove obitelji su tim iskustvom ostajale trajno obilježene. Među procijenjenih 13.100 zatvorenika, preko 3000 je bilo iz Crne Gore, što je proporcionalno daleko najveći broj zatvorenika promatrano prema broju stanovnika.
Komemorativno okupljanje
Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću iz Zagreba i Akcija za ljudska prava iz Podgorice nedavno su na Golom otoku organizirale komemorativno okupljanje povodom 75. godišnjice dolaska prvih zatvorenika u ovaj logor.
Cilj okupljanja je izraziti poštovanje prema tisućama žrtava psihičke i fizičke torture na Golom otoku, Sv. Grguru i drugim logorima za preodgajanje političkih zatvorenika i upozoriti na značaj suočavanja s činjenicama o tim logorima u koje su ljudi dovođeni bez pravičnog suđenja.
Cilj je i podsjetiti na značaj zaštite ljudskih prava na slobodu mišljenja, izražavanja, na pravično suđenje i zabranu torture, da se takve neljudske strahote u državnoj režiji više nikad ne bi ponovile.
Sudionici okupljanja su poručili da Goli otok treba biti pretvoren u otok sjećanja, obrazovanja i obrazovnog turizma primjerenog tom mjestu.