Europska unija obilježava 70. obljetnicu Schumanove deklaracije

EUROPA u subotu obilježava 70. obljetnicu Schumanove deklaracije, prvog političkog dokumenta na temelju kojeg je započet proces europskih integracija, u vrijeme kada se suočava s jednim od najvećih izazova od kraja Drugog svjetskog rata, zdravstvenom, ekonomskom i socijalnom krizom uzrokovanom pandemijom koronavirusa.

Na današnji dan, 9. svibnja 1950., tadašnji francuski ministar vanjskih poslova Robert Schuman predložio je stvaranje Europske zajednice za ugljen i čelik, koja je osnovana manje od godinu dana kasnije, 18. travnja 1951. godine.
Pet godina nakon završetka Drugog svjetskog rata Schuman je predložio udruživanje proizvodnje ugljena i čelika čime bi rat između povijesnih protivnica Francuske i Njemačke postao "ne samo nezamisliv, nego i materijalno nemoguć".

"Objedinjavanje proizvodnje ugljena i čelika odmah bi trebalo osigurati uspostavu zajedničkih temelja gospodarskog razvitka, kao prvog koraka k federaciji Europe, što će promijeniti sudbinu onih regija koje su se dugo bavile proizvodnjom oružja, a čije su najčešće žrtve bile one same", kaže se između ostaloga u dokumentu koji je Schuman predstavio pred francuskim i stranim novinarima u Quai d'Orsayu, sjedištu francuskog ministarstva vanjskih poslova u Parizu.

To je bila ideja Jeana Monneta, francuskog političara i poslovnog čovjeka, za koju je Schuman preuzeo političku odgovornost.

Schuman je u toj deklaraciji predložio postupni pristup koji će voditi sve tješnjoj integraciji. 
"Europa se neće stvoriti odjednom ili prema jednom jedinstvenom planu. Izgradit će se putem konkretnih postignuća koja će prvo stvoriti istinsku solidarnost. Ujedinjavanje nacija Europe zahtijeva uklanjanje prastarog neprijateljstva između Francuske i Njemačke.

Šest država prihvatilo inicijativu

"Svaka mjera koja se poduzme mora se, u prvom redu, odnositi na ove dvije zemlje", kaže se u deklaraciji.
Francusku inicijativu su prihvatile Njemačka, Italija, Belgija, Luksemburg i Nizozemska. Tih šest država potpisale su 18. travnja 1951. godine u Parizu ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, sa zajedničkim institucijama, koja je bila prvi korak prema današnjoj Europskoj uniji.

Vijeće Europske unije donijelo je 1985. godine u Milanu odluku da se u spomen na Schumanovu deklaraciju 9. svibnja obilježava kao Dan Europe.
Ovih dana, u vezi s koronakrizom, često se citira jedna rečenica iz memoara Jeana Monneta, Schumanova prijatelja i jednog od arhitekata europskog ujedinjenja.

"Europa će biti iskovana u krizama i bit će zbroj rješenja prihvaćenih u tim krizama”, napisao je Jean Monnet.

Do sada se to pokazalo točnim. Ostaje vidjeti hoće li to biti slučaj i za koronakrizu, koja je pogodila cijeli svijet i izazvala teške ekonomske i socijalne posljedice.
Koronakriza suočava Europsku uniju s udarom na gospodarstvo koji nije zabilježen od Velike depresije.  
Pandemija koronavirusa u velikoj je mjeri zaustavila i usporila život u svijetu, pa se ove godine, na 70. obljetnicu Schumanove deklaracije, Dan Europe obilježava drukčije nego inače, uglavnom virtualno, na društvenim mrežama.

Koronakriza odgodila je i početak Konferencije o budućnosti Europe, koji se trebao obilježiti upravo na današnji dan. 
Potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju Dubravka Šuica, koja je u Komisiji zadužena za Konferenciju o budućnosti Europe, predlagala je da se njezin početak obilježi na današnji dan u Dubrovniku.
Konferencija, koja bi trebala trajati dvije godine, zamišljena je kao forum za povezivanje europskih građana, civilnog društva i europskih institucija s ciljem da Europljani kažu kakvu Uniju žele i kako njome upravljati. 
Zasad nije određen datum kada bi Konferencija trebala započeti, ali u svakom slučaju to se neće dogoditi prije jeseni.