Ministri za rad i socijalna pitanja država članica EU dogovorili su u Luxembourgu zajedničko stajalište o prijedlogu direktive koja bi osobama koje rade putem digitalnih radnih platformi osigurala zakonski radni status koji odgovara njihovim stvarnim uvjetima rada.
“Ekonomija honorarnih poslova donijela nam je mnogostruke koristi, ali to ne smije ići na štetu prava radnika. Ovim dogovorom je postignuta ravnoteža između zaštite radnika i pružanja pravne sigurnosti za platforme koje ih zapošljavaju”, izjavila je švedska ministrica za rad i ravnopravnost spolova Paulina Brandberg.
Više od 28 milijuna radnika u EU
Postignuti privremeni politički dogovor država članica služit će kao pregovaračka pozicija Vijeća EU u pregovorima s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona. Prema podacima Komisije, danas više od 28 milijuna ljudi u Uniji radi putem digitalnih radnih platformi, a očekuje se da će 2025. njihov broj dosegnuti 43 milijuna.
Većina tih ljudi, koji rade kao dostavljači hrane, taksisti ili na sličnim poslovima, doista je samozaposlena. Međutim, procjenjuje se da je 5.5 milijuna osoba pogrešno razvrstano u kategoriju samozaposlenih osoba. Oni su zapravo zaposlenici jer za njih vrijede jednaka pravila i ograničenja kao i za zaposlene osobe, ali nemaju prava koja taj status predviđa.
Švedsko predsjedništvo Vijećem EU ističe da postignuti dogovor odnosi dva ključna poboljšanja: pomaže u određivanju ispravnog radnog statusa ljudi koji rade za digitalne platforme i uspostavlja prva pravila EU o korištenju umjetne inteligencije na radnom mjestu.
Prema postignutom dogovoru osobe koje su pogrešno razvrstane u kategoriju samozaposlenih, a zapravo su u radnom odnosu, trebaju imati ista radnička i socijalna prava kao i drugi radnici sukladno zakonu u državama članicama i u EU.
Nedostatak transparentnosti
Da bi te osobe bile tretirane kao radnici, a ne kao samozaposlene osobe, potrebno je ispuniti tri od sedam uvjeta predviđenih u prijedlogu direktive. Ti kriteriji uključuju gornju granicu novčanih sredstava koje radnici mogu primiti, ograničenja u pogledu njihovih mogućnosti da odbiju posao i pravila kojim se reguliraju njihov izgled i ponašanje.
U slučajevima kada bi se ova pravna pretpostavka primjenjivala platforme bi morale dokazati da radni odnos ne postoji. Prijedlog direktive uključuje i povećanje transparentnosti u upotrebi algoritama na digitalnim radnim platformama
Digitalne radne platforme redovito koriste algoritme za upravljanje ljudskim resursima. Kao rezultat toga radnici na platformi često su suočeni s nedostatkom transparentnosti o tome kako se donose odluke i kako se osobni podaci koriste.
Vijeće želi osigurati da radnici budu informirani o korištenju automatiziranih sustava za praćenje i donošenje odluka. Prema novim pravilima te će sustave nadzirati kvalificirano osoblje, koje uživa posebnu zaštitu od negativnog postupanja. Ljudski nadzor također je zajamčen za određene značajne odluke kao što je suspenzija računa.