Danska je 1. srpnja 2025. preuzela predsjedanje Europskom unijom, a među prvim potezima danskog mandata bilo je ponovno razmatranje kontroverznog prijedloga zakona o skeniranju sadržaja seksualnog zlostavljanja djece (CSAM). Taj je prijedlog, koji su kritičari prozvali Chat Control, odnosno kontrola online razgovora, usmjeren na uvođenje novih obveza za sve servise za razmjenu poruka koji posluju u Europi da skeniraju korisničke poruke, čak i one koje su šifrirane.
Međutim, prijedlog iz svibnja 2022. nikako ne uspijeva dobiti potrebnu većinu, a Poljska je bila posljednja zemlja za čijeg se predsjedavanja odustalo od takvog plana. Danska je snažan zagovornik Chat Controla. Nova pravila mogla bi biti usvojena već 14. listopada 2025. godine, ako Danska uspije pronaći kompromis prihvatljiv većini članica, piše TechRadar.
Danski parlament još nije objavio sadržaj novih kompromisnih prijedloga. Poznato je da se među ciljevima danskog predsjedanja Europskom unijom navodi i predanost "fokusiranju na jačanje sposobnosti iskorištavanja digitalnog razvoja za potrebe provođenja zakona protiv kriminala, uz istovremeno suzbijanje zlouporabe novih tehnologija u kriminalne ili štetne svrhe".
Takozvani Chat Control ima za cilj zaustaviti širenje CSAM sadržaja putem interneta skeniranjem svih komunikacija, osobito onih šifriranih. Tijekom godina prijedlog je doživio brojne preokrete jer su zagovornici privatnosti, tehnološki stručnjaci, pa čak i političari izražavali zabrinutost.
Stručnjaci strahuju da će ove nove obveze narušiti zaštitu koju pruža enkripcija. Enkripcija je tehnologija koju koriste platforme poput WhatsAppa, Signala, ProtonMaila, pa čak i neki bolji VPN alati, kako bi korisničke poruke pretvorili u nečitljiv oblik, sprječavajući neovlašteni pristup i jamčeći da komunikacija ostane privatna.
Prema prvoj verziji prijedloga, svi pružatelji softvera za razmjenu poruka morali bi obavljati neselektivno skeniranje privatnih poruka u potrazi za CSAM sadržajem. Taj je prijedlog izazvao snažno protivljenje, a Europski sud za ljudska prava na kraju je zabranio sve pravne pokušaje slabljenja enkripcije sigurnih komunikacija u Europi.
U lipnju 2024. Belgija je predložila novi tekst prijedloga koji bi se odnosio samo na dijeljene fotografije, videozapise i URL-ove. I to uz dopuštenje korisnika. Ova verzija nije zadovoljila ni industriju ni članice EU-a koje su glasale, zbog svoje prisilne prirode. Prema belgijskom tekstu, korisnici moraju dati pristanak da se dijeljeni materijal skenira prije enkripcije kako bi nastavili koristiti tu funkcionalnost.
U veljači 2025. Poljska je pokušala pronaći bolji kompromis tako što je skeniranje šifriranih poruka učinila dobrovoljnim, a ne obveznim, i klasificirala ga kao prevenciju. Iako su stručnjaci ovu verziju nazvali velikim napretkom, i dalje su upozoravali na rizik masovnog nadzora, pa prijedlog ipak nije dobiti osigurati potrebnu većinu.
Stoga se može očekivati da će danski prijedlog pokušati pronaći kompromis koji će se svidjeti većini članica. Prema bivšem zastupniku u Europskom parlamentu iz njemačke Piratske stranke, Patricku Breyeru, Danska nužno mora uspjeti uvjeriti Njemačku u prihvaćanje svog prijedloga.
Ono što je sigurno jest da kontroverzni prijedlog zakona o CSAM skeniranju nipošto nije jedina inicijativa koja prijeti enkripciji u Europi. U posljednjem takvom pokušaju, 24. lipnja 2025. godine, Europska komisija objavila je prvi korak u svojoj strategiji ProtectEU, koja predviđa da tijela za provedbu zakona do 2030. dobiju mogućnost dešifriranja privatnih podataka.