Aktivistkinje traže zakonsku zabranu komentara ispod tekstova o nasilju nad ženama

Foto: PIXSELL/Patrik Macek

Senzacionalizam u medijskom izvještavanju produbljuje kulturu šutnje i odvraća žene od prijavljivanja nasilja, zaključeno je danas na okruglom stolu saborskog Odbora za ravnopravnost spolova.

Sudionici su zatražili zakonske i uredničke promjene u objavi napisa o nasilju nad ženama na portalima i društvenim mrežama.

Okrugli stol organizirao je Klub zastupnika SDP-a u suradnji s mrežom NO SH/T – Ne seksizmu, homofobiji i transfobiji, koja okuplja petnaest feminističkih organizacija.

"Treba izbjeći senzacionalizam, trivijalizaciju i romantizaciju nasilja"

"Treba izbjeći senzacionalizam, trivijalizaciju i romantizaciju nasilja", poručila je Nataša Vajagić iz Centra za građanske inicijative Poreč, naglasivši da medijsko izvještavanje o rodno utemeljenom nasilju često umanjuje odgovornost počinitelja.

Kao ilustraciju navela je slučajeve u kojima se počinitelj prikazuje kao ‘dobar dečko’, a zločin kao "nesretna ljubav".

"Zaključak našeg istraživanja je da neprimjereno izvještavanje vodi strahu, nepovjerenju i beznađu među žrtvama koje se nakon takvih napisa ustručavaju prijaviti nasilje", rekla je Vajagić.

Preporuke - zabrana komentara i objava kontakata za pomoć

Mreža NO SH/T predlaže objavu kontakata organizacija koje pomažu žrtvama na kraju svakog članka o nasilju te isključivanje komentara ispod takvih tekstova, kako bi se spriječila sekundarna viktimizacija i govor mržnje.

Lana Bobić iz organizacije U Dobroj Vjeri upozorila je da prema podacima Autonomne ženske kuće Zagreb više od 80 posto žena uopće ne prijavljuje nasilje, a jedan od razloga je senzacionalističko izvještavanje i iznošenje intimnih detalja.

"Zabranu komentara ispod tekstova o nasilju treba jasno propisati zakonom", istaknula je Bobić.

HND: Etika se sudara s logikom klikova

Novinarka Mašenka Bačić iz Hrvatskog novinarskog društva rekla je da se preporuke moraju adresirati na izdavače i urednike komercijalnih medija, gdje se "etičke smjernice često sudaraju s tržišnom logikom klikova i oglašivača".

Predložila je jačanje javnih modela financiranja – obnavljanje modela za neprofitne medije ukinutog 2016. i povećanje Fonda za pluralizam pri Agenciji za elektroničke medije.

Sličan stav iznio je i Kristijan Kevešević iz Ureda pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koji je istaknuo da Fond treba više poticati uredničku neovisnost o tržišnim pritiscima.

Zastupnice traže izmjene Zakona o medijima

SDP-ova zastupnica Marija Lugarić najavila je da će se prilikom donošenja novog Zakona o medijima otvoriti pitanje komentara i objave korisnih kontakata za žrtve nasilja.

"Naš je cilj povećati medijsku odgovornost i smanjiti sekundarnu viktimizaciju žrtava, uz puno poštovanje ljudskih prava i dostojanstva u javnom prostoru", rekla je.

Potporu zabrani komentara dala je i Rada Borić (Možemo!), dok je Maja Mamula iz Ženske sobe upozorila da komentari "izravno obeshrabruju žrtve da prijave nasilje".

"Odgovorno novinarstvo može osnažiti žrtve"

Sudionici su se složili da odgovorno izvještavanje može osnažiti žrtve i pridonijeti prevenciji nasilja, dok senzacionalizam, seksizam i otvoreni komentari koji krive žrtve produbljuju kulturu šutnje i nekažnjavanja.

Uz zakonske promjene, istaknuta je i važnost uredničkih politika: dosljedna primjena etičkih kodeksa, pažljiv odabir sugovornika i izvora te izbjegavanje naslova i detalja koji nisu od javnog interesa.

Komentare možete pogledati na ovom linku.

Pročitajte više

 
Komentare možete pogledati na ovom linku.