Foto: FAH
VLADA bi sa sjednice u srijedu u saborsku proceduru trebala uputiti novi prijedlog Obiteljskoga zakona što joj je naložio Ustavni sud koji je u siječnju suspendirao Obiteljski zakon koji je na snazi bio od 1. rujna 2014. godine.
Ustavni sud tu je odluku donio nakon što je primio 18 zahtjeva za ocjenom ustavnosti u kojima su udruge i pojedinci u pitanje dovodili gotovo cijeli tekst zakona te je u primjenu vratio Obiteljski zakon iz 2003. godine, a Ministarstvu socijalne politike i mladih naložio da izradi novi zakonski prijedlog. Ministarstvo je nakon odluke Ustavnoga suda izradilo novi nacrt zakona te o njemu provelo javno savjetovanje.
Predloženim zakonom osigurat će se nastavak rada Centra za posebno skrbništvo, odnosno posebnih skrbnika koji su u njemu zaposleni kao zastupnici djece i osoba u odnosu na koje se vodi postupak lišenja poslovne sposobnosti, a omogućit će se i nastavak rada obiteljskih medijatora kao posebno educiranih stručnjaka čije je rad usmjeren na pružanje pomoći strankama u sporu da svoj sukob pokušaju riješiti mirnim putem, a s ciljem dobrobiti djeteta.
Interpelacija vezana uz TTIP
Na dnevnom je redu i odgovor Vlade na interpelaciju 21 saborskog zastupnika vezanu uz njezinu ulogu u postupku pregovora Europske unije i SAD-a o sklapanju Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP).
Vlada odgovara da snažno podržava pregovore za sklapanje TTIP-a jer se radi o konkretnoj prilici da EU i SAD stvore najveći prostor slobodne trgovine na svijetu.
Naglašava i da je pokrenula proces izrade studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, društvene odnose (rad, zdravstvo, obrazovanje i druge javne usluge) i zaštitu okoliša nakon čije će izrade biti provedena široka javna rasprava o pregovorima.
Vezano uz navod iz interpelacije kako nije zauzela jasno stajalište o tome da se u slučaju TTIP-a radi o tzv. mješovitom ugovoru, odnosno ugovoru podijeljene nadležnosti između EU i država članica, Vlada ističe kako se predstavnici Ministarstva vanjskih i europskih poslova na svim radnim tijelima Vijeća EU, na kojima se raspravlja o sporazumima o slobodnoj trgovini, sustavno zalažu za to da svi sporazumi o slobodnoj trgovini i ulaganjima o kojima se trenutačno pregovara ili se sklapaju sa trećim državama, budu sklopljeni kao mješoviti sporazumi.
Vlada bi trebala donijeti i odluku o upotrebi dijela dobiti Agencije za lijekove i medicinske proizvode (HALMED), u iznosu nešto većem od 88 milijuna kuna, za razvoj zdravstvene djelatnosti u 15 bolnica u Hrvatskoj.