Ilustracija: Arhiva
PRIJEDLOG nacionalnog plana razvoja kliničkih bolničkih centara, klinika i općih bolnica za razdoblje od 2014. do 2016. godine, poznat u javnosti kao Masterplan, koji je Vlada jučer uputila u Sabor, najvjerojatnije će ići u tri saborska čitanja, a očekuje se da na snagu stupi 1. rujna ove godine.
Iako je bivši ministar zdravlja Rajko Ostojić na prezentacijama Masterplana najavljivao uštede od čak 400 milijuna kuna, one više nisu izgledne, a projekcije pokazuju da bi troškovi zdravstva, provedbom tog plana, mogli porasti i više od 750 milijuna kuna.
Provedbi Masterplana prethodit će "blic analiza" bolničkog sustava, s obzirom da glavne kritike odnose na izostanak kategorizacije i akreditacije bolnica. Doznaje se i da se priprema modifikacija kataloga javnozdravstvene mreže, jer je sadašnji katalog sastavljen bez adekvatne prethodne analize. S početkom rujna očekuje se sklapanje novih ugovora HZZO-a s bolnicama, a na natječaju će moći sudjelovati samo one bolnice koje su uključene u registar.
Naime, neslužbeni podaci pokazuju da je samo u 2013. godini oko 3000 bolničkih kreveta, zbog nedostatka kadrova, bilo prazno, no "njihov hladni pogon" se plaćao, što je zdravstveni proračun stajalo oko 650 milijuna kuna.
Izlazak HZZO-a iz državne riznice visoko na listi prioriteta
Kako se doznaje, i dalje ostaje upitno kada će se Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje izdvojiti iz državne riznice, i to prvenstveno zbog promjena na čelu ministarstva financija. Očekuje se da će novi ministar financija Boris Lalovac staviti izlazak HZZO-a visoko na listu prioriteta kad se stabilizira personalna situacija u tom ministarstvu
No, za sada je sigurno da će se prije godišnjih odmora nešto morati mijenjati sa smjenskim radom u bolnicama zbog osiguranja dovoljnog broja dežurnih ekipa.
Što se pacijenata tiče, od nove postave Ministarstva zdravlja u prvom se redu očekuje smanjivanje lista čekanja. Za sada cijene HZZO-ovih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja ostaju iste (70 kuna mjesečno), ali se mogu očekivati povećanja participacija pa bi najveći iznos koji pacijent može platiti po operativnom ili drugom postupku, umjesto sadašnjih 2000, iznosio 3000 kuna.
Od novoga ministra zdravlja očekuje se da se uskoro sastane s udrugama pacijenata, a pred njim je i odluka o sanacijskim upraviteljima bolnica koje je postavilo bivši ministar.
Pitanje outsourcinga u zdravstvu i dalje je upitno jer se postavlja pitanje isplativosti angažmana privatnika kojima će se za usluge morati plaćati 25 posto PDV-a.
Pitanje je i što će nova administracija učiniti sa spornim ECMO uređajima (umjetnim plućima), koji nesumnjivo spašavaju život, ali nova ekipa u Ministarstvu zdravlja, kako se doznaje, misli da su Hrvatskoj dovoljna tri centra s tim uređajima, uz osiguran brzi prijevoz pacijenata iz svih dijelova Hrvatske.
ECMO uređaji bi se najvjerojatnije ostavili u KBC-ima Zagreb i Split i Klinici za infektivne bolesti Fran Mihaljević, a po neslužbenim podacima, oko 1350 pacijenata moglo je biti spašeni da se 37 milijuna kuna usmjerilo u njihovo liječenje, umjesto u nabavu ove opreme koja u nekim bolnicama, navodno, još stoji neraspakirana.