Ilustracija: Index, Grafovi: HUB
Hrvatska po lošim kreditima uz bok Cipra, Bugarske, Italije i BiH
S obzirom na dubinu i trajanje krize, omjer loših kredita pozicioniran je logično u međunarodnoj usporedbi: uz bok Cipra, Bugarske, Italije i BiH. Hrvatska je još uvijek razmjerno daleko od 5 država s najvećim omjerima loših kredita iznad 20%, no daljnje trajanje krize i taj omjer ne bi učinilo nedostižnim. No, hrvatske banke imaju dovoljno kapitalnih rezervi da izdrže i takav udar, navode iz HUB-a.
Loši krediti: Usporedba po zemljama (%)
Od kraja 2013. godine pokrivenost loših kredita rezervacijama počela je intenzivnije rasti zbog postroženih regulatornih zahtjeva HNB-a. Ukupna stopa pokrića je u trećem kvartalu 2014. iznosila 49,4%, od toga u sektoru stanovništva 57,7%, a u sektoru poduzeća 45,6%.
Najveći problem sa kunskim kreditima
Najveći problemi s naplatom postoje kod kunskih kredita. Kod kredita vezanih uz valutnu klauzulu problem je više zastupljen kod kredita uz švicarski franak. Kod stambenih se kredita problem naplate javlja u više nego dvostruko većem postotku kod kredita vezanih uz švicarski franak nego kod kredita vezanih uz vrijednost eura. Ukupni plasmani kreditnih institucija proteklih su mjeseci u prosjeku bili niži za oko 3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Plasmani u nominalnom iznosu su u u listopadu 2014. odnosu na kraj 2013. godine bili manji za 5 milijardi kuna ili 1,9% u usporedbi s listopadom 2013. godine.
Loši krediti po valutama
Široko definirani omjer kredita i depozita prije krize se kretao oko 110%, potom se u toku krize povećao do 140%, da bi se u toku 2012. počeo smanjivati (ukupno za oko deset postotnih bodova). U listopadu 2014. omjer kredita i depozita se nalazio na razini od 121,6%. Takvo kretanje je logična posljedica smanjenja kredita i rasta depozita, navodi se u analizi.
Kreditiranje stanovništva i tvrtki u padu
Pad (nominalnih) kredita stanovništvu za 2,2% u listopadu 2014. u odnosu na listopad 2013. Hrvatsku smješta ispod prosjeka u EU, između Češke i Švedske. Najbrži rast kredita stanovništvu u EU zabilježen je u Slovačkoj i Belgiji, dok je najveći pad zabilježen u Mađarskoj i Španjolskoj.
U samo pet europskih zemalja zabilježen je rast kredita poduzećima u listopadu 2014. u odnosu na listopad 2013. Hrvatska je po godišnjoj stopi pada kredita poduzećima bila peta u Europi, među zemljama koje su zabilježile pad kreditne aktivnosti, između Njemačke i Nizozemske. Najveći pad kredita poduzećima zabilježen je u Španjolskoj.
Godišnji rast kredita stanovništvu
Kamatne stope na dugoročne depozite stanovništva u eurima u hrvatskim bankama nalaze se u padu ispod praga od 3% od druge polovice 2013. godine. Od početka 2011. stope su u okviru intervala eurozone, jer se više kamatne stope nude u bankama u Grčkoj i Sloveniji.
Kamatne stope kod hrvatskih banaka kreću se u okviru intervala eurozone, gdje banke u Grčkoj i Španjolskoj nude više stope nego banke u Hrvatskoj.
Banke su dobro kapitalizirane
Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka u proteklih pet godina kontinuirano raste i prema zadnjim podacima za 30.09.2014. dostiže 21,3%.
Stopa adekvatnosti kapitala hrvatskih banaka među najvećima je u europskim državama (i SAD je uključen u usporedbu) koje izvještavaju MMF u okviru baze podataka Financial Soundness Indicators. Štoviše, najveća je među državama koje nisu imale bankovnu krizu.