Foto: Ranko Šuvar / Cropix
Biskupi smatraju da je ekonomska kriza posljedica moralne i socijalne krize. "Zbog toga ako se doista želi okončati kriza, potrebno je poći do njezinih uzroka i korijena, do krize morala i destrukcije životnih praksa bez kojih je nemoguće organizirati uspješno gospodarstvo i društvo koje počiva na dostojanstvu ljudske osobe", tvrdi predsjednik Komisije "Iustitia et pax" Vlado Košić.
Totalitarističko nasljeđe dovelo do krize?
U Hrvatskoj, tvrde biskupi, i dalje postoje ostaci totalitarne države koja zatire građanska i ljudska prava pojedinaca. S tim se totalitarnim nasljeđem aktualna vlast, uvjereni su biskupi, odbija suočiti: "Strah i nesposobnost da se suočimo s vlastitom totalitarnom prošlošću koči i onemogućuje nam razvoj i izlazak iz krize".
"U mnoštvu problema s kojima se u zadnje vrijeme susrećemo željeli bismo istaknuti jedno pitanje za koje držimo da je važno i rješivo. To bi građanima pomoglo da država zauzme umjereni, a ne ekstremni stav potpune odsutnosti ili pak sveprisutnosti", poručuju biskupi, te postavljaju pitanje: "Je li 'industrija naplate dugova' zauzela mjesto proizvodnje i razvoja?!".
Biskupi protiv ovrha i deložacija
Kao jedan do ključnih problema suvremenog hrvatskog društva, katolička crkva prepoznaje industriju ovrha i deložacija, za koje tvrdi da nisu u duhu Ustava RH.
"U Ustavu Republike Hrvatske, naime, čitamo da je Hrvatska socijalna država (čl. 1.). Model pak ovrhe i deložacije ima nekoliko problematičnih stavaka kojima se derogira duh Ustava Republike Hrvatske, te nekoliko konvencija, a to onda pogoduje raznim lobijima i krupnom kapitalu protiv građana Republike Hrvatske", tvrde biskupi.
Ističu da nijednim zakonom nije zajamčena kontrola ovršnih naloga, što je u suprotnosti s Ustavom. Također navode da nije omogućeno ustavno pravo na žalbu, kao ni pravo na pravnu zaštitu predviđeno Konvencijom o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.
"Država mora obuzdati industriju naplate dugova"
"Hrvatski građani dakle nemaju pravo na utok za razliku od nehrvatskih građana koji to pravo zadržavaju. Zbog toga građani Republike Hrvatske u Hrvatskoj postaju građani drugoga reda", poručuju biskupi. Ističu da se građanima ne smije oduzimati imovina, posebno ona stambena. Poseban problem su, naglašavaju biskupi, "odvjetnički i bilježnički lobiji koji uz pomoć nepravednog zakona mogu preko svake mjere stjecati zaradu, a to je protivno europskom duhu".
"Zato pozivamo državne vlasti da hitno usklade Ovršni zakon s europskom pravnom tradicijom i Ustavom Republike Hrvatske. Isto tako pozivamo nositelje vlasti neka učine sve da u Hrvatskoj ne bude građana drugoga reda. Hrvatski građani ne trebaju imati nikakav privilegij, ali ne smije im se zanijekati pravo na utok kao drugim pravnim osobama. Posebice je važno što prije obustaviti neprimjerene i grube deložacije ljudi u situaciji u kojoj u državi vlada endemična nezaposlenost. Država mora obuzdati industriju naplate dugova i pokrenuti industrijsku proizvodnju kako bi građani mogli servisirati svoje dugove. Država ne smije svoje građane pljačkati, otuđivati im imovinu i kažnjavati ih jer su kolateralne žrtve krize koju nisu prouzročili, za razliku od mnogih onih koji sada hladno zarađuju na sirotinji uzimajući joj i ono malo što ima", poručuju biskupi.