Velika analiza provedena u Engleskoj otkrila je porast učestalosti jedanaest vrsta raka kod mlađih osoba. Znanstvenici još uvijek nemaju potpuno objašnjenje za ovaj trend, no nova studija ukazuje na to da dugogodišnji porast prekomjerne tjelesne težine u populaciji vjerojatno ima određenu ulogu, iako ne objašnjava cijelu sliku. Znanstvenici s londonskog Instituta za istraživanje raka i Imperial Collegea naglašavaju da je rak kod mladih i dalje rijedak te da svatko može smanjiti rizik usvajanjem zdravih životnih navika, piše BBC.
Pitanje zašto rak sve češće pogađa ljude u kasnim tinejdžerskim godinama, dvadesetima, tridesetima i četrdesetima godinama muči znanstvenike. Tragična priča Bradleyja Coombesa iz Portsmoutha, koji je preminuo od raka debelog crijeva u 23. godini, bolno ilustrira ovaj problem. Njegova majka Caroline Mousdale ispričala je kako su liječnici, unatoč brojnim simptomima koji su upućivali na rak debelog crijeva, često odbacivali tu mogućnost uz objašnjenje da je premlad za takvu bolest.
Opisuje ga kao "stvarno fit i zdravog mladića" koji je trebao potpisati poluprofesionalni nogometni ugovor i uživao je u životu. Prema njezinim riječima, ništa ga naizgled nije dovodilo u rizik. Međutim, nakon prve godine fakulteta počeo je naglo gubiti na težini i osjećati bolove u trbuhu, nakon čega su uslijedili proljev i krv u stolici. Prošlo je 18 mjeseci od pojave prvih simptoma do postavljanja dijagnoze. Kada je napokon obavio kolonoskopiju, rak je već bio toliko velik da je blokirao prolaz kamere. Ni operacija ni kemoterapija nisu uspjele zaustaviti širenje tumora. Bradley je preminuo uz svog psa Bustera.
"Kao i svaki roditelj, osjećala sam da će ostvariti svoje nogometne snove i imati fantastičan život. To mu je oduzeto jer rak debelog crijeva nije na vrijeme otkriven", kaže Caroline, koja želi znati zašto njezin sin i drugi mladi ljudi umiru od raka.
Iako je gotovo nemoguće utvrditi zašto pojedina osoba oboli od raka, znanstveni tim analizirao je nacionalne trendove i životne navike kako bi pronašao obrasce. Pokazali su da su, osim raka debelog crijeva, u porastu i rak štitnjače, multipli mijelom, rak jetre, bubrega, žučnog mjehura, gušterače, sluznice maternice, usne šupljine, dojke i jajnika.
Rak debelog crijeva i dojke najčešći su kod mlađih odraslih osoba s ukupno 11.500 slučajeva godišnje, dok su rak gušterače i žučnog mjehura znatno rjeđi. Samo su rak debelog crijeva i jajnika bilježili porast isključivo kod mladih, dok je preostalih devet vrsta raka u porastu i kod starijih dobnih skupina.
Studija, koju su proveli Institut za istraživanje raka i Imperial College London, analizirala je i obrasce ponašanja za koje se zna da povećavaju rizik od raka.
Međutim, podaci su pokazali da su se razine pušenja i konzumacije alkohola smanjile, dok su razine tjelesne aktivnosti te udio crvenog i prerađenog mesa ili prehrane siromašne vlaknima ostale iste ili su se poboljšale. Iako svi ti čimbenici igraju ulogu kod raka, oni ne objašnjavaju porast broja oboljelih.
Izvješće navodi da su jedini podaci koji se podudaraju s porastom broja slučajeva raka stope prekomjerne tjelesne težine i pretilosti, koje su u porastu od 1990-ih. Smatra se da dodatno masno tkivo mijenja hormone u tijelu, poput inzulina, što može utjecati na rizik od raka. Ipak, ni to nije potpun odgovor. Primjerice, kod raka debelog crijeva, istraživači procjenjuju da se od svakih 100 dodatnih slučajeva, njih 20 može pripisati prekomjernoj težini, dok 80 ostaje neobjašnjeno, poput tragičnog slučaja Bradleyja.
"Vijest o porastu broja oboljelih od raka među mladima vrlo je zabrinjavajuća", izjavila je za BBC profesorica Montserrat García Closas s Instituta za istraživanje raka. "Ipak, postoje stvari koje se mogu učiniti kako bi se rizik od raka smanjio zdravim načinom života - na primjer, biti tjelesno aktivan i održavati zdravu težinu." Istraživači su također naglasili da, iako je rak kod mladih u porastu, ti su brojevi i dalje zanemarivi u usporedbi s rakom u starijim dobnim skupinama. Procjenjuje se da se gotovo 40% karcinoma diljem svijeta može spriječiti promjenom životnih navika, poput prestanka pušenja.
Kako bi se dobila jasnija slika, rekli su da dijagnozu raka svake godine dobije jedna od 1000 mlađih osoba (u 20-ima, 30-ima i 40-ima), u usporedbi s otprilike jednom od 100 osoba u starijim dobnim skupinama (u 50-ima, 60-ima i 70-ima).
Potraga za drugim čimbenicima rizika se nastavlja. Profesor Marc Gunter s Imperial Collegea u Londonu rekao je da se raspravlja o ultraprerađenoj hrani, takozvanim vječnim kemikalijama (PFAS) i upotrebi antibiotika, ali je dodao da "još mnogo toga ne znamo". Kao mogući uzroci spominju se i zaslađena pića, upalni procesi, zagađenje zraka, crijevne bakterije i herbicidi. Također se istražuje dovodi li bolje i ranije otkrivanje raka do većeg broja dijagnoza u mlađoj dobi. Nalazi su objavljeni u časopisu BMJ Oncology.