Kako je počeo komunizam na (mom) poluotoku?
Pelješki most već odavno spaja, odnosno razdvaja, dvije najveće kineske pokrajine; Cro-aziju s Be-i-Ha. Nitko se ne sjeća kad je i kako izgradnja mosta počela, no prvi poznati spis datira od kraja 20-tog stoljeća. Kineska vlada, s predsjednikom Yao Ping-Pongom na čelu, još uvijek se spori sa Slovenijom oko granice na Savudriji. Premda se iz predsjedničkog ureda u Kumrovcu dalo naslutiti da je pitanje granice riješeno, čini se da su pregovori stali te da vlada planira izgradnju novog čuda - Croazijskog zida.
Izgradnja bi krenula od Pelješkog mosta, a zid bi se širio preko Bajakova i Batine te pratio granicu do Bregane, spuštajući se oštro na Plovaniju. Morska linija razgraničenja s Italijom bila bi jasno odijeljena armaturom, a zid bi naposljetku uplovio u dubrovački akvatorij nadovezujući se na već postojeće gradske zidine. Navedeni projekt bi zaposlio sveukupno stanovništvo kineske pokrajine Cro-azije te bi veliki broj građana bio pod UNESCO-vom zaštitom, odnosno zazidan u same temelje zida.
Iako je svakog čuda tri dana dosta, Croazijac je za to spreman dati život već prvi dan. Takav samoprijegor očituje se i u visokom životnom standardu ove pokrajine pri čemu je stalni rast BDP-a posljedica radnih navika stanovništva. Omjer radnih i neradnih sati je izjednačen, a radnik koji posjeduje vlastitu grobnu parcelu ima mogućnost i dodatne zarade kroz prekovremeni rad. Croazijske potrebe se namiruju isključivo iz vlastite proizvodnje te su svi artikli na croazijskim policama "Made in China", odnosno napravljeni u matičnoj zemlji.
Politika (još) jednog djeteta je ukinuta, institucija braka ugašena, a spomenutu zaostalu zajednicu zamijenila je Kineska demokratska zajednica, odnosno KDZ, koju ne čine samo roditelji i djeca, već u nju spada i rodbina. Kineski ili, preciznije, mandarinski jezik na ovom se području tečno govori u delti Neretve gdje je i prirodno stanište mandarinskih naselja. Croazijski narod je još od početka devedesetih tražio jezik na kojem će se moći međusobno razumjeti i u kojem neće biti kvačica, jotovanja te prevrtanja slova.
Kineski se nametnuo kao logičan izbor jer je za razumijevanje sedmog svjetskog jezika dovoljno poznavati tek 3000 osnovnih znakova. Croazijci su i prije imali višeznačno pismo, a poznate croazijske dinastije Pavelići, Tuđmani i Hadezeići nisu posebnu pažnju pridavali unaprjeđivanju pisma te je znak U označavao zaostalost,mržnju, prošlost, sadašnjost i budućnost. Naobrazba mnogih Croazijaca stoga se temelji samo na nekoliko osnovnih znakova, a to su H,D,Z i već spomenuto U.
Kult ličnosti je također jako izražen u ovoj pokrajini te je većina Croazijaca u Ping-pongu pronašla sebe. Kao što nam je rekao jedan Croazijac: - U svijetu postoji mnogo vladara koji vole svoju zemlju i doprinose boljitku stanovništva, no nitko kao Yao nama!
*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije Index.hr portala