Danas sve više obraćamo pozornost na to koliko šećer u napitcima može štetiti zdravlju. Milijuni ljudi diljem svijeta pate od dijabetesa tipa 2, pa smanjenje unosa šećera može pomoći u prevenciji ili kontroli bolesti. Ipak, neki popularni napitci i dalje uživaju reputaciju "zdravih" jer na ambalaži ističu da ne sadrže šećer.
"Mnogi napitci koji se oglašavaju kao zdravi ili niskokalorični mogu sadržavati sastojke koji dugoročno štete tijelu. Razumijevanje njihovih stvarnih učinaka pomaže potrošačima da izbjegnu nutritivne neravnoteže i metaboličke poremećaje", upozorava dr. Don Thushara Galbadage, profesor zdravstvenih znanosti na Texas Christian Universityju, za Parade.
Ipak, jedno popularno i naizgled zdravo piće moglo bi smanjiti razinu kalcija. Stručnjaci upozoravaju da dijetna gazirana pića mogu iscrpljivati razinu kalcija u tijelu i oslabiti kosti. "Dijetni napitci često sadrže fosfornu kiselinu. Ta kiselina otežava apsorpciju kalcija i može ga čak izvlačiti iz kostiju, što s vremenom slabi gustoću kostiju - osobito ako takvi napitci zamjenjuju mlijeko ili druge izvore kalcija", ističe liječnik dr. Raj Dasgupta.
Dodaje i da kofein u gaziranim pićima djeluje kao diuretik, pa se pri učestalom mokrenju gube male količine kalcija. Kod osoba s niskom razinom kalcija to može povećati rizik od lomova i osteoporoze.
Prema riječima liječnice dr. Oyinkansole Awodiye, dijetni napitci mogu utjecati i na apsorpciju vitamina i minerala. "Sastojci u tim proizvodima ometaju iskorištavanje hranjivih tvari, što s vremenom može oslabiti zdravlje kostiju, metabolizam i opće stanje organizma", kaže.
Liječnik dr. Christopher Scuderi ističe da "visok udio fosfata može vezati kalcij u probavnom sustavu, ograničavajući njegovu apsorpciju". Dr. Galbadage dodaje da "kofein povećava izlučivanje kalcija urinom", dok dr. Awodiya upozorava da umjetna sladila u dijetnim gaziranim pićima mogu negativno utjecati na crijevnu mikrofloru i time dodatno narušiti apsorpciju hranjivih tvari.
Stručnjaci naglašavaju da kalcij ima ključnu ulogu u zdravlju kostiju, mišića i živčanog sustava. "Kalcij je neophodan za čvrstoću kostiju i zubi, kontrakcije mišića, rad živaca i zgrušavanje krvi", ističe dr. Galbadage.
Prema smjernicama Nacionalnog instituta za zdravlje, odraslima je potrebno oko 1000 miligrama kalcija dnevno, a osobama starijima od 50 godina do 1200 miligrama.
Dr. Dasgupta preporučuje da se kalcij prvenstveno unosi hranom - iz mliječnih proizvoda, ribe s kostima, zelenog lisnatog povrća i orašastih plodova - dok dr. Scuderi upozorava da pretjerani unos putem dodataka može povećati rizik od bubrežnih kamenaca, probavnih tegoba i srčanih problema.