Zrak u Zagrebu već je danima jako zagađen. Evo što (ne) treba raditi

GRAĐANI Zagreba i okolice žale se posljednjih dana da je kvaliteta zraka jako loša, a to potvrđuju i podaci s mjernih stanica. Prema Svjetskom indeksu kvalitete zraka (AQI), Zagreb se jutros nalazio na 2. mjestu najzagađenijih gradova svijeta.

Prema portalu Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na tri mjerne postaje Zagreb-1, Zagreb-2 i Zagreb 3, što znači u centru grada, u istočnom dijelu Novog Zagreba i u Dubravi, kvaliteta zraka je jutros bila izuzetno loša. Na mjernima postajama na Mirogojskoj cesti i na postaji Zagreb-4 bila je vrlo loša.

U zraku je puno lebdećih čestica

Grafikoni pokazuju da je situacija najgora s lebdećim česticama PM₁₀ i PM_2,5. One su na mjernoj postaji Zagreb-3 u posljednja 24 sata u kliznom prosjeku bile: PM₁₀ = 117,77 µg/m³, a PM_2,5 = 106 µg/m³. Prema AQI-ju, koncentracija PM_2,5 u Zagrebu trenutno je 7,8 puta veća od godišnjih vrijednosti preporučenih smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO).

Podaci tijekom dana jako osciliraju ovisno o prometu i grijanju

Načelnica sektora za kvalitetu zraka u DHMZ-u Jadranka Škevin Sović kaže da su razine jutros u Zagrebu bile niže, nešto iznad 90 µg/m3, no ističe da su prije toga bile vrlo visoke.

"Razine osciliraju tijekom dana kako oscilira intenzitet prometa i grijanja. Primjerice, 18. prosinca u 23 sata razine PM₁₀ bile su čak 157 µg/m³, da bi se potom do 16 sati spustile na 65 µg/m³ i opet do 18 sati narasle na 154 µg/m³. Kada je promet jak, a ljudi se griju, imate veliku kvrgu na grafikonu koja vas kroz indeks prati sljedeća 24 sata, sve dok se ne prestane računati u klizni dnevni prosjek", kaže Škevin Sović.

Ne preporučuju se aktivnosti na otvorenom

Tumači da je prema Europskoj komisiji prihvatljivi dnevni maksimum za PM₁₀ oko 50 µg/m³, a godišnji 40 µg/m³.

"Za PM_2,5 imamo samo godišnji prosjek, a on je 25 µg/m³. Koncentracije PM₁₀ posljednjih su dana bile u crvenom, a koncentracije PM_2,5 u ljubičastom. To, prema uputama koje se mogu naći na stranici ministarstva, znači da se ne preporučuju aktivnosti na otvorenom, osobito za osjetljivije skupine", tumači naša stručnjakinja (tablica dolje).

Situacija se ponavlja u hladnom dijelu godine

Napominje da je to situacija koja se ponavlja svake godine u istom razdoblju.

"To se redovno događa u hladnom dijelu godine. To ne ovisi samo o prometu, malim kućnim ložištima i o industriji, već i o vremenskim prilikama. Imamo mirnu atmosferu, bez vjetrova, temperaturnu inverziju, a tu su i izgrađenost grada, geografske prilike koje stvaraju zavjetrinu i sl. Sve to doprinosi situaciji s onečišćenjem zraka. On će se pročistiti kad zapuše vjetar, kad atmosfera postane nestabilnija, kada padne kiša ili snijeg i očisti zrak", poručuje Škevin Sović.

Zagađeni zrak je najveći okolišni uzrok smrti

Stručnjaci procjenjuju da zagađeni zrak u Europi uzrokuje oko 400.000 preuranjenih smrti godišnje te da je glavni uzrok smrti u okolišu.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), onečišćenje zraka godišnje uzrokuje smrt oko sedam milijuna ljudi širom svijeta.

Prema Svjetskom indeksu kvalitete zraka (AQI), najzagađeniji gradovi u svijetu tijekom cijele godine su Lahore u Pakistanu (111.63 µg/m³), Dammam u Saudijskoj Arabiji (124.11 µg/m³), Dhaka u Bangladešu (84.73 µg/m³), Delhi u Indiji (84.39 µg/m³), Muzaffarnagar u Indiji (81.35 µg/m³) i Bagdad u Iraku (77.62 µg/m³).

Sarajevo je 2020. bilo na 167. mjestu, što je bilo pogoršanje u odnosu na ranije godine.

Lebdeće čestice ulaze duboko u pluća

Zdravstvena istraživanja pokazala su da su lebdeće čestice PM₁₀ štetne za zdravlje, no još štetnije su PM_2,5.

Naziv PM₁₀ podrazumijeva sve lebdeće čestice promjera manjeg od 10 mikrometara, a PM_2,5 manjeg od 2,5 mikrometara (µm). Za usporedbu, ljudska kosa ima promjer oko 100 µm, što znači da bismo u dužini njezina presjeka mogli nanizati oko 40 čestica PM_2,5. Zbog ovako malih dimenzija, te čestice prodiru duboko u pluća i dugo se ondje zadržavaju.

Čestice veće od 10 µm uglavnom se zadržavaju u nosu, ustima i grlu. Važno je znati da lebdeće čestice nisu jedinstvene po sastavu, nego on ovisi o izvoru, a neke mogu biti vrlo štetne i kancerogene jer na sebi mogu nositi problematične spojeve i teške metale.

Za lebdeće čestice se ne izdaje uzbuna

Kako smo već pisali na Indexu, situacija s onečišćenjem zraka u Hrvatskoj nije tako loša; negdje smo u prosjeku EU.

Nina Zovko, voditeljica Odjela za Zrak Hrvatske agencije za okoliš pri Ministarstvu okoliša, za Index je objasnila da povišene razine onečišćenja koje se bilježe u Hrvatskoj nisu dramatične, mada se ne mogu nazvati bezopasnima.

"Primjerice, Sarajevo ima prekoračenja lebdećih čestica preko 300 µg/m3. Prekoračenja u Zagrebu daleko su od alarmantnih. Također treba imati na umu da europske direktive propisuju vrijednosti za uzbunu samo za dušikove okside (NOx), sumporov dioksid i ozon", kaže Zovko.

"Za lebdeće čestice uopće ne postoje propisane vrijednosti za koje bi trebalo uzbunjivanje građana. To vrijedi za Hrvatsku jednako kao i za EU", pojasnila je.

Meteorološki uvjeti i utjecaj na zagađenje

Kako smo već naveli u tekstu, porast koncentracije zagađenja u zraku tijekom zimskih mjeseci nije neuobičajen u velikim gradovima pa ni u Zagrebu. Situacija u Zagrebu najgora je u prosincu, siječnju i veljači zbog povećanih emisija uzrokovanih intenzivnijim grijanjem na kruta goriva - ugljen i drva.

No drugi važan razlog su meteorološki uvjeti, posebno tzv. inverzija, koja nastaje zimi za anticiklone.

Zimska inverzija nastaje kada se normalno stanje atmosfere preokrene, odnosno invertira – kada su viši slojevi zraka topliji od nižih. Naime, uobičajeno je da su temperature zraka više pri tlu te sve niže na višim nadmorskim visinama.

Inverzija često slijedi nakon snijega, kada svježi snježni pokrivač na tlu reflektira toplinu Sunca natrag u atmosferu, što rezultira hladnijim temperaturama blizu tla i toplijim zrakom iznad. Viši tlak toplijeg zraka koji leži iznad hladnijeg sloja djeluje poput poklopca na loncu te zarobljava hladni zrak ispod. Kako inverzija traje, zarobljeni zrak počinje stagnirati, nema uzdizanja toplijih masa uvis i nema cirkulacije zraka pa se povećavaju koncentracije sitnih čestica onečišćenja, koje nastaju izgaranjem fosilnih goriva u vozilima, elektranama i tvornicama,.

Klimatolog DHMZ-a Krešo Pandžić kaže da klimatski uvjeti u kojima su anticiklone dugotrajne, što znači da nema vjetra koji bi raznio zagađenje, pridonose nakupljanju zagađenja u zraku.

"To je osobito izraženo u suptropskim područjima. Poznato je da je u povijesti bilo čak epizoda kada je u nekim gradovima bilo puno smrtnih slučajeva zbog zagađenog zraka. Gradovi koji koriste ugljen i drvo imaju jače zagađen zrak. Kada pritom još imaju problematičan položaj da se nalaze u kotlini, kao što imaju Sarajevo i Ljubljana, onda su epizode u kojima se jezera hladnog zraka zadržavaju u kotlinama duža. Zagađenja se zadržavaju u tom inverznom sloju zraka. Zbog toga se Sarajevo u posljednje vrijeme često spominje kao jedan od najzagađenijih na svijetu", tumači Pandžić.