Iako vrijeme teče ravnomjerno, ljudsko starenje je sve samo ne linearan proces. Naš životni vijek, od djetinjstva do zrele dobi, prolazi kroz različite faze, a nova studija otkrila je ključnu prekretnicu kada se proces starenja značajno ubrzava - a to se događa oko 50. godine života, piše Science Alert.
Nakon te dobi, putanja kojom naša tkiva i organi propadaju postaje znatno strmija nego u prethodnim desetljećima. Istraživanje, temeljeno na analizi proteina u ljudskom tijelu, pokazalo je da su krvne žile među prvima koje pokazuju znakove ubrzanog starenja.
"Na temelju promjena proteina povezanih sa starenjem, razvili smo proteomske satove starosti specifične za tkiva i karakterizirali putanje starenja na razini organa", piše tim predvođen znanstvenicima s Kineske akademije znanosti. "Vremenska analiza otkrila je točku preokreta starenja oko 50. godine, pri čemu su krvne žile tkivo koje rano stari i izrazito je podložno starenju."
Iako ljudi žive znatno duže od većine sisavaca, to dolazi uz cijenu pada funkcije organa i povećanog rizika od kroničnih bolesti. Kako bismo bolje razumjeli taj proces, znanstvenici su istražili kako se proteini u različitim tkivima mijenjaju s vremenom.
Analizirali su 516 uzoraka iz 13 različitih tkiva prikupljenih od 76 donora organa u dobi od 14 do 68 godina. Uzorci su obuhvaćali sedam tjelesnih sustava, uključujući kardiovaskularni, probavni, imunološki i dišni sustav. Tim je stvorio katalog proteina i pratio kako se njihove razine mijenjaju s godinama donora.
"Naša otkrića postavljaju temelje za razumijevanje ljudskog starenja na razini sustava kroz prizmu proteina", napisali su istraživači u svom radu.
Uspoređujući svoja otkrića s bazama podataka o bolestima, znanstvenici su utvrdili da se ekspresija 48 proteina povezanih s bolestima, poput kardiovaskularnih bolesti, fibroze tkiva i masne jetre, povećava s godinama. Najoštrije promjene zabilježene su u razdoblju između 45. i 55. godine života.
U tom se razdoblju mnoga tkiva značajno mijenjaju, a najizraženije promjene događaju se u aorti, glavnoj arteriji koja prenosi krv iz srca. Značajne promjene pokazale su i slezena te gušterača, organ ključan za proizvodnju enzima i hormona.
Kako bi testirali svoja otkrića, istraživači su izolirali protein povezan sa starenjem iz aorte miševa i ubrizgali ga mladim miševima. Tretirane životinje pokazale su smanjenu fizičku izvedbu, slabiju snagu, izdržljivost i koordinaciju u usporedbi s kontrolnom skupinom.
Ova studija nadopunjuje ranija istraživanja. Primjerice, rad američkog tima ukazao je na još dva vrhunca starenja, oko 44. i 60. godine, povezana s promjenama u metabolizmu i funkciji različitih organa. Nova otkrića potvrđuju da je ljudsko starenje složen proces koji uključuje različite tjelesne sustave.
Razumijevanje kako i kada starenje utječe na određene dijelove tijela moglo bi pomoći u razvoju ciljanih medicinskih intervencija. "Ovi uvidi mogu olakšati razvoj ciljanih intervencija za starenje i bolesti povezane sa starenjem, otvarajući put poboljšanju zdravlja starijih odraslih osoba", zaključuju autori studije objavljene u časopisu Cell.