Foto: Facebook
ŽIVI zid je predstavio je nezavisnog gradskog vijećnika Ivana Šimića kao stranačkog kandidata za gradonačelnika Makarske na svibanjskim lokalnim izborima, za kojega je čelnik stranke Ivan Vilibor Sinčić kazao kako je vrsni inovator koji može unaprijediti život u gradu i državi.
Za Šimića je kazao kako je izumitelj vjetrosolane, tehnologije koja bi mogla zamijeniti ne samo kompletan uvoz soli u Hrvatsku, nego i transformirati tu industriju na svjetskoj razini te zaposliti desetak tisuća ljudi.
Šimić je rekao kako je kao nezavisni gradski vijećnik uočio da grad Makarska srlja u propast, odnosno preslikava sve ono loše što se događa na državnoj razini. "Svjedoci smo da se u Makarskoj u jednoj cikličkoj koaliciji smjenjuju na vlasti samo HDZ i SDP, a da se infrastruktura grada urušava ne samo u fizičkom smislu, nego se urušava i institucionalno. Makarska je tako postala jedna od najjeftinijih turističkih destinacija, što ugrožava resurs ovoga grada, a to je turizam. Ne postoji ekonomska opravdanost za takvo turističko poslovanje ovoga grada, gdje se smještaj nudi po osam ili deset eura, a razlog tome je urušena infrastruktura grada u kojem nema bolnice, nema kina, nema kvalitetne galerije ni muzeja, potrebnog parkirališnog prostora", poručio je.
Svojim programom, dodaje Šimić, želi sve to obnoviti, napraviti kvalitetne institucije, galerije i kino, knjižaru, šetalište, kako bi preoblikovati turističku ponudu grada, potaknuti kulturni i sportski život grada.
Živi zid ga nahvalio
Na stranici Živog zida na Facebooku su, logično, nahvalili svog kandidata.
"Danas je Živi zid predstavio svog kandidata za gradonačelnika Makarske. Ivan Šimić diplomirani je inženjer šumarstva, a stoji iz projekta solane Krvavica. Zahvaljujući energiji vjetra u Krvavici se proizvodi solni cvijet, i terapeutske soli. Dok ostale solane rade samo preko ljeta, ova solana radi 365 dana u godini. Produktivnost je na ovaj način 10 puta veća nego kod klasičnih solana.
U gornjim, plitkim, bazenima se proizvodi solni cvijet, a u donjim, dubljim industrijska sol. Ova tehnologija je pogodna za otoke jer nusproizvod proizvodnje soli je kišnica koja se može koristiti za zalijevanje i pranje.
Mogućnosti ove tehnologije su neograničene, a samo u Hrvatskoj bi se mogle instalirati na više od 10.000 hektara tzv. morskih pustinja koje su pogodne za proizvodnju soli.
Hrvatska uvozi 90% soli za svoje potrebe (oko 250 000 tona, uglavnom iz Afrike) dok u isto vrijeme ima inovatora Ivana Šimića iz Makarske nagrađenog Zlatnom plaketom i Zlatnom kunom koji je uspio 10 puta povećati proizvodnju i kvalitetu pomoću VJETROSOLANA", napisali su na stranici Živog zida.