AGENCIJA za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) kaznila je trgovački lanac Tommy s 212.500 eura zbog teške povrede Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP), izvijestio je AZTN.
Povod za pokretanje upravnog postupka bila je predstavka čiji je sadržaj ukazivao na to da je Tommy prodavao prehrambene proizvode krajnjem potrošaču po cijeni nižoj od nabavne po kojoj je taj proizvod nabavio od dobavljača s porezom na dodanu vrijednost (PDV), što predstavlja zabranjenu nepoštenu trgovačku praksu.
Tommy je, naime, napravio popust za umirovljenike. Osmislili su program pogodnosti dajući umirovljenicima mogućnost korištenja popusta od 10 posto na cjelokupni iznos računa, a onda su formirali akcijsku maloprodajnu cijenu određenih prehrambenih proizvoda, pozivajući krajnje potrošače da unaprijed odobreni popust koriste i na proizvode na akciji.
To je, smatra AZTN, teška povreda Zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom (ZNTP).
No, zbog čega je to nepoštena praksa? Trgovina može, primjerice, imati višak proizvoda koje će onda prodati po bilo kojoj cijeni jer smatra da je to bolje nego da propadnu.
O ovom konkretnom slučaju oglasili u se iz Tommyja. Riječ je bila, objašnjavaju, o popustu za umirovljenike. Dario Mamić, direktor Tommyjevih korporativnih komunikacija ističe da su oni, kao hrvatska tvrtka uvijek bili uz svoje kupce i zajednicu.
"Umirovljenici su ranjiva skupina kojoj smo željeli pomoći u kriznim vremenima, a popust koji smo uveli bio je naš doprinos i čin solidarnosti, u potpunosti financiran iz naših sredstava, bez tereta za dobavljače.
Nažalost, umjesto razumijevanja, suočili smo se s kaznom temeljenom na formalnom tumačenju pravila bez uvažavanja realnih okolnosti i društvene svrhe ovakve inicijative', kazao je Mamić za Dalmatinski portal.
Dodaje kako primjenom dodatnog popusta nisu proizveli štetu ni za tržište, ni za poslovne partnere, a umirovljenici - potrošači su od toga imali dodatne koristi. "Tommy će iskoristiti sva daljnja pravna sredstva i nastavit ćemo pomagati zajednici u okviru zakon", ističe Mamić.
U Hrvatskoj zadnjih godina stalno govori o visokim cijenama. Pa zašto je sad onda kažnjen lanac koji je jako spustio cijene?
Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN) tvrdi da je prodaja robe ispod nabavne cijene u trgovinama štetna za dobavljače - najčešće OPG-ove, a i za male trgovce, cijeli prehrambeni lanac i naposljetku za građane, jer smanjuje izbor i povećava cijene u budućnosti.
AZTN kaže da podržava primjenu popusta u maloprodaji kao uobičajenu poslovnu praksu, no pritom je važno da se ne krši zakon, osobito u pogledu zabrane prodaje ispod nabavne cijene.
Takva prodaja je ona kod koje je trgovac proizvod kupio od proizvođača po određenoj cijeni, ali ga je potrošačima prodao po nižoj cijeni - dakle s gubitkom.
U praksi se to može dogoditi kada trgovac daje dodatne popuste, pogodnosti i slično, koje onda kombinira s već sniženom cijenom proizvoda, spuštajući maloprodajnu cijenu ispod nabavne cijene, a sve u svrhu da privuče kupce u svoju trgovinu, objašnjavaju iz AZTN-a.
Napominju kako to na prvi pogled izgleda kao dobra stvar za potrošače, no problem nastaje kada takve niske cijene postanu način poslovanja.
AZTN objašnjavaju kako primjerice veliki trgovac može tražiti od proizvođača (npr. malih OPG-ova) da snize cijenu kako bi nadoknadio gubitak zbog prodaje ispod nabavne cijene. Proizvođač često nema izbora jer ne želi izgubiti velikog kupca. Da bi snizio cijenu, mora smanjiti troškove - upotrebljava slabiju ambalažu, lošije sirovine, možda čak mora otpustiti radnike.
Također, manji dućani nemaju financijsku snagu da pokrivaju takve gubitke, ne mogu davati velike popuste, gube kupce i na kraju zatvaraju svoje poslovanjem kaže AZTN.
Kad veliki trgovci istisnu manje konkurente, više ih ništa ne sprječava da počnu povećavati cijene i ukidati popuste, kaže AZTN. Potrošači tada više nemaju izbora, ne mogu otići kod konkurencije jer je više nema, navodi AZTN, pojašnjavajući zašto je prodaja hrane ispod nabavne cijene problem.
Agencija ističe da takvo ponašanje dugoročno uništava domaću proizvodnju hrane, jer mnogi proizvođači odustaju jer ne mogu više pokrivati troškove.
"Time svi gubimo jer ostajemo bez prehrambenih proizvoda iz domaće proizvodnje", navodi AZTN.
Iznosi primjer u kojem veliki trgovački lanac odluči sniziti cijenu litre mlijeka tako da izgleda jako povoljno potrošaču, recimo, 0,60 eura iako ga je kupio od proizvođača za 0,70 eura. Iako izgleda kao da trgovački lanac sam “pokriva razliku", u stvarnosti se u sljedećem krugu nabave traži da proizvođač snizi cijenu. Ako ne pristane ispada iz lanca, a ako pristane mora negdje uštedjeti, najčešće na kvaliteti proizvoda, ambalaži ili radnicima.
"S druge strane, mali dućani to ne mogu pratiti. Oni ne mogu nuditi mlijeko ispod cijene po kojoj su ga kupili. Kupci odlaze u veće trgovine, a mali dućani zatvaraju svoja vrata. Dugoročno, ostaje samo nekoliko velikih lanaca koji tada imaju moć diktirati i cijene i uvjete na tržištu", kaže AZTN.
Dodaje kako potrošačima na kraju plaćaju više, jer je izbor manji, a šteta je nanesena i cijelom društvu jer domaća proizvodnja hrane postaje neodrživa.
"Zato Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom i propisi Europske unije pokušavaju spriječiti ovakve pojave, kako bi se sačuvala poštena konkurencija, zaštitili mali proizvođači i osigurao dugoročno pravedan odnos cijena za potrošače", poručili su iz AZTN-a.