Današnji izraelski zračni napadi na Damask uslijedili su nakon izbijanja oružanih sukoba između druske milicije i sunitskih beduinskih skupina u južnoj Siriji, koji su započeli tijekom vikenda. Najteži sukobi odvijaju se u gradu Sweida, koji ima većinski drusko stanovništvo.
Ozbiljniji sukobi su započeli u nedjelju, dva dana nakon što je navodno otet jedan druski trgovac na cesti između Sweide i Damaska. Jučer je, nakon dvodnevnih sukoba, izraelska vojska potvrdila da je izvela napade na sirijske vladine snage u blizini Sweide. Izrael tvrdi da su te snage sudjelovale u napadima na Druze.
Sirijske snage optužene su da su napadale drusku zajednicu, iako Damask službeno nije odgovorio na te konkretne optužbe. Vlada je u više navrata poručila da su njezine postrojbe prisutne u regiji kako bi "vratile red" te je osudila nasilje nad Druzima.
Premijer Izraela Benjamin Netanyahu izjavio je da je naredio zračne udare na "snage i oružje" u tom području jer je sirijska vlada "namjeravala upotrijebiti ih protiv Druzâ". Izrael tvrdi da djeluje isključivo radi zaštite druske manjine u Siriji, dok sirijska strana osuđuje izraelsko uplitanje i smatra ga kršenjem suvereniteta.
Prema podacima promatračke skupine Syrian Observatory for Human Rights sa sjedištem u Ujedinjenom Kraljevstvu, u sukobima koji su počeli u nedjelju poginulo je najmanje 200 ljudi.
Druzi su vjersko-etnička zajednica nastala u 11. stoljeću kao heterodoksna islamska grana, s elementima neoplatonizma i gnosticizma. Danas su manjina u Siriji, Libanonu i Izraelu, ali u regiji Sweida čine većinsko stanovništvo.
Zbog zatvorene strukture i tradicije služenja vlasti, često se nalaze usred političkih sukoba. U Izraelu imaju visok status, pri čemu značajan broj Druza služi u vojsci, dok u Siriji često traže veća prava i autonomiju, što ih čini metom režimskih mjera.
Izraelski zračni udari na Siriju, iako se na prvi pogled čine kao demonstracija vojne moći, imaju šire ciljeve. Kako piše BBC-ova dopisnica iz Bejruta Samantha Granville, napadi nisu samo reakcija na sigurnosne prijetnje, već i pokušaj utjecaja na oblikovanje nove stvarnosti nakon pada bivšeg režima u Damasku.
Sirijska vlada formirana nakon prosinačkog svrgavanja Bashara al-Assada još uvijek je u ranoj fazi konsolidacije. Vojna i sigurnosna struktura je slaba, razjedinjena i suočena s ozbiljnim izazovima u pokušajima da preuzme stvarnu kontrolu nad teritorijem.
BBC podsjeća da je neposredno nakon Assadova pada Izrael u roku od 48 sati izveo više od 400 zračnih udara na sirijske vojne lokacije. Cilj je, prema navodima izraelskih dužnosnika, bio spriječiti brzo naoružavanje i militarizaciju koja bi mogla ugroziti izraelsku sigurnost, osobito uz sjevernu granicu.
Iako nova sirijska administracija zasad ne pokazuje ambiciju za otvaranjem regionalnih sukoba – a u pozadini, prema informacijama BBC-ja, traju i tihi pregovori uz posredovanje SAD-a – Izrael vrlo jasno povlači crvene linije. Jedna od njih je prisutnost skupina koje izraelske vlasti smatraju islamistički nastrojenima, osobito u blizini druske populacije i tampon-zone prema izraelskoj granici.
BBC-jeva Samantha Granville piše da su napadi usmjereni koliko na odvraćanje, toliko i na slanje političke poruke. Izrael time signalizira da neće tolerirati promjene u raspodjeli moći koje bi mogle ugroziti njegovu poziciju u regiji.
Međutim, ova strategija ima i unutarnje posljedice. BBC navodi da su izraelski udari izazvali nezadovoljstvo među dijelovima sirijske javnosti i stvorili podjele unutar same druske zajednice. Neki pripadnici te manjine otvoreno se protive bilo kakvom povezivanju s Izraelom.
Zaključno, Samantha Granville ocjenjuje da su izraelski napadi u Siriji istodobno politički i vojni instrument – pokušaj da se utječe na konture post-assadovskog poretka, prije nego što se učvrsti.