PROŠLA su više od dva mjeseca od otvaranja nove pješačke zone u Zagrebu Stare Vlaške. Time je, prema izjavi dogradonačelnika Luke Korlaeta na konferenciji za novinare još 10. svibnja, ispunjeno predizborno obećanje odmicanja od "autocentričnog grada".
"Ulica koja zaista nije bogzna kako ugodna ni reprezentativna, želimo to promijeniti tako da ju zatvorimo i pretvorimo u pješačku zonu", rekao je Korlaet na konferenciji.
Na konferenciji za medije 23. kolovoza je objavljenja i sljedeća faza širenja pješačkih zona. "Pješačka zona širi se na Malu Martićevu i Masarykovu ulicu. Od 16.9. je Europski tjedan mobilnosti, tema je širenje pješačkih zona. Zonu Tesline uslice proširit ćemo na kompletnu Masarykovu, to je testna faza, to ćemo u tom tjednu testirati”, rekao je zamjernik gradonačelnika Luka Korlaet prije dva dana.
A što kažu građani na pješačku zonu u Vlaškoj?
Betonizacija centra Zagreba
Reakcija većine građana Zagreba na novu Vlašku je negativna. Osim što je, prema tvrdnjama mnogih, sasvim narušen promet centrom grada, sam novi izgled Vlaške potaknuo je kritike, podsmijeh i bijes. "Betonizacija" je često korišten termin.
Ljepota je u oku promatrača pa ima i onih koji pozdravljaju novo rješenje. Dio, pak, smatra da je nova pješačka zona definitivno pozitivna stvar i podržava plan gradskih vlasti da zatvore centar grada za vozila, ali se ne slaže s idejnim rješenjem.
Ne može se osporiti da veliki betonski blokovi, točnije betonske tegle za drveće, dominiraju ulicom. Sve se pokušalo ušminkati uličnom umjetnošću i šarenim grafitima iz spreja umjetnika Cheza 186. Koliko se grafiti na velikim betonskim teglama slažu ili ne s povijesnim centrom Zagreba, drugo je pitanje.
Ulična umjetnost može biti lijepa
Ulična umjetnost nije nešto novo i revolucionarno u EU i SAD-u. Postoje brojne inicijative za ukrašavanje betonskih površina grafitima i drugim oblicima ulične umjetnosti. No treba naglasiti da se uvijek radi o poboljšavanju postojeće betonske površine, a ne o postavljanju velikih betonskih tegli za drveće u povijesni centar grada i njihovom ukrašavanju šarenim grafitima.
Jedna od organizacija koje promiču uličnu umjetnost i ukrašavanje betonskih površina grafitima je Bloomberg Philanthropies, dobrotvorna organizacija koju financira Michael Bloomberg, biznismen i nekadašnji gradonačelnik New Yorka.
Bloomberg Philanthropies je 2019. pokrenula inicijativu "Asphalt Art" te objavila vodič o uspješnim primjerima ulične umjetnosti u svijetu. Prikazani su murali na cestama, šetnicama, zgradama, po urbanoj infrastrukturi itd.
Naravno, ljepota svake umjetnosti je u oku promatrača, a ima jako lijepih primjera koji su zaista poboljšali vizuru. Posebno se radi o rubnim dijelovima grada, već obilježenima sivilom betona. U vodiču se savjetuje kako voditi projekte ulične umjetnosti, koje boje koristiti, koje površine su najbolje i ostale tehničke stvari. Posebno se naglašava da bi gradovi trebali uključiti građane u proces ili barem lokalne predstavnike građana.
Od 2020. do 2022. putem inicijative "Asphalt Art" provedena su 42 projekta u SAD-u i 3 u Europi. Glasgow, Amsterdam i London su gradovi iz Europe koji su sudjelovali. U Glasgowu je projekt proveden na željezničkoj stanici Anderston. U Amsterdamu je obojen beton oko otvorene tržnice, a partner je bio Muzej ulične umjetnosti Amsterdam. U Londonu je projekt bio puno širi, s 11 ukrašenih raskrižja u samom centru Londona.
Vlaška podsjeća na željezničku stanicu u Glasgowu
Gledajući sve te umjetnine, više ili manje uspješne, Stara Vlaška najviše podsjeća na uličnu umjetnost sa željezničke stanice Anderston u Glasgowu - dominacija betona, betonske tegle za drveće, pa čak i slični uzorci.
Od svih oblika ulične umjetnosti koji su obuhvaćeni projektom "Asphalt Art", nova pješačka zona u Vlaškoj, u samom povijesnom centru Zagreba, najviše nalikuje uličnoj umjetnosti sa željezničke stanice u Glasgowu.
Na prvi pogled čini se kao da je Grad Zagreb pokušao kopirati izgled željezničke stanice u Škotskoj i preslikati ga u centar Zagreba te da se umjetnik oslonio na iste uzorke ulične umjetnosti, namjerno ili ne.
"...kao u nekom periferijskom dječjem vrtiću"
Za komentar smo pitali Snješku Knežević, povjesničarku umjetnosti i stalnu vanjsku suradnicu Instituta za povijest umjetnosti u Zagrebu.
"Uređenje dijela tzv. Stare Vlaške kao pješačke zone smatram nepotrebnim i besmislenim. Riječ je o prostoru omeđenom dvjema snažnim prometnicama koje onemogućavaju komunikaciju s već uređenom pješačkom zonom Cesarčeva-Vlaška, s kojom se fizički ne može spojiti u cjelinu", jasno daje do znanja Knežević.
"Za uređenje tog fragmenta izabrani su projekti tvrtke Healthysystems iz Kopenhagena, koja je poznata po specijalizaciji za "zdravu arhitekturu", i Arhitektonskog studija ii iz Petrinje, koji je osnovan 2020., a vlasnici su mu Ian Kruezi i Ivan Mimica, diplomirao 2020. Iz službenog obrazloženja nije jasno je li posrijedi zajednički projekt ili će investitor (Grad Zagreb) kombinirati ta dva projekta", otkriva nam.
"Postavlja se i pitanje po čemu su ta dva ureda, osobito petrinjski, kvalificirani za zahvat. U ime "privremenosti" navedeni dio ulice napučen je nezgrapnim, glomaznim, ružnim i predimenzioniranim objektima, žardinjerama, obojenima kao u nekom periferijskom dječjem vrtiću."
Sumnja na malverzacije
"Govori se da je i prije objave o tom "projektu" dio lokala (ili kuća) promijenio vlasnike, jer je jasno da će od tog uređenja imati koristi samo ugostitelji; za boravak pješaka, raznorazne priredbe ima dovoljno mjesta u kvalitetno uređenoj pješačkoj zoni Cesarčeva-Vlaška", objašnjava nam Knežević svoje sumnje na malverzaciju.
"Odgovorna gradska vlast trebala je prije ideja o dekoriranju tog fragmenta promotriti stanje insule s kojom graniči i pozabaviti se sanacijom njezina katastrofalnog stanja: u Branjugovoj ulici nalazi se ruševina zakrivena zaštitnom folijom, iza nje vrlo zanimljiva dvorišna kuća s ganjčecom, tek dijelom uređena; a na uglu Branjugove i Langova trga odavno napuštena i gotovo ruševna zgrada. Na samom kraju Vlaške godinama propada vrijedna, dobro istražena barokna građanska zgrada (kbr. 5), također maskirana i skrivena od očiju prolaznika."
"Zašto nije realiziran vrlo dobar projekt uređenja uskog, vijugavog i sjenovitog prolaza između dvorišnih strana kuća Vlaške i Bakačeve, na mjestu zasutog, bivšeg korita potoka Medveščaka arhitekta Branka Silađina? To je jedini trag potoka u središtu grada i većini nepoznat dio povijesti. Prolaz je privremeno bio uređen i prohodan 2014. prigodom otvaranja pješačke zone; svi su ga doživljavali kao senzaciju, a sada je ponovno zatvoren i zapušten, fasade su teško oštećene potresom. Ne znamo ni što će biti s jednako tako teško oštećenom starom kućom Bakačeva 8, čija je dvorišna fasada dio tog prolaza, a koja je najstariji očuvani dio insule. Umjesto toga, potrošeni su vrijeme i novci za "privremenost", a rezultat je porazan", navodi projekte za koje smatra da su daleko smisleniji.
Vlaška je samo početak, betonizacija će se širiti centrom Zagreba
Poslali smo upite Gradu Zagrebu o projektu pješačke zone u Vlaškoj, natječaju i načinu odabira rješenja. Pitali smo ih zašto se povijesni centar Zagreba uređuje onako kako drugi gradovi uređuju zapuštene i rubne dijelove grada te hoće li biti izmjena.
Odgovorili su nam da zatvaranjem Vlaške nova uprava želi "naznačiti odmak od autocentričnog grada, uz uzimanje u obzir svih makro i mikro prometnih pokazatelja". Napominju da je dizajn tek privremeno rješenje, dobiveno slanjem poziva na tri arhitektonska tima.
Od zaprimljenih ponuda odabrana je najpovoljnija, tim arhitektonskih biroa Healthysystems (Kopenhagen) i Arhitektonskog studija ii (Petrinje). Rješenje je razrađeno u dogovoru s nadležnim gradskim tijelima kao i grafiterskim kolektivom Grafiti na gradele, tj. uličnim umjetnikom Chez 186.
"Radove su izvele gradske tvrtke Zagrebačke ceste (frezanje starih oznaka, postavljanje znakova i iscrtavanje zebri), Zrinjevac (sadnja i održavanje mladica) te Čistoća (pranje asfalta prije nanošenja uzoraka). U planu je dodatno iscrtavanje podnih uzoraka kao i nabava urbane opreme ('komunalnih' stolova i stolica), od strane Vijeća gradske četvrti", odgovorili su nam iz Službe za informiranje i medije Grada Zagreba.
U odgovoru nismo dobili informaciju o troškovima, ali je u medijima prije izašla informacija da je cijena cijelog projekta je iznosila 369.500 kuna. Od toga je idejno rješenje stajalo 22.500 kuna, a radovi na izmjeni prometne signalizacije i iscrtavanju novih zebri 117 tisuća. Za deset je žardinjera izdvojeno 135 tisuća kuna, za prijevoz, sadnju i zalijevanje 60.000 kn, a za umjetničko oslikavanje je plaćeno umjetniku 35 tisuća kuna.
Kako će se širiti pješačke zone i biciklističke staze
Sljedeća faza je širenje pješačkih zona na Malu Martićevu i Masarykovu ulicu, a zona Tesline ulice proširit će se na Masarykovu, prema najavama zamjenika gradonačelnika Luke Korlaeta. Planira se i tisuću novih biciklističkih mjesta, u Deželićevoj će umjesto jedne kolne trake biti dvije biciklističke staze, a od rujna počinju radovi oko tzv. "zelene magistrale".
To znači da će se biciklistička staza protezati s obje strane nasipa. Od Blata do Jadranskog mosta ide prva dionica, druga do Mosta slobode, a treća do Mosta mladosti. Napravit će se i biciklistička magistrala "Zagreb istok", s prvom dionicom od Zavrtnice do Ulice Svetice dugom 1.2 km, najavljeno je na konferenciji za medije 23. kolovoza.
S obzirom na nespretno uređenje Vlaške, bar prema mišljenju velikog dijela javnosti i struke, nova faza će biti pod povećalom. Cilj proširenja biciklističkih i pješačkih zona u gradu Zagrebu je pohvalan, ali će konačan rezultat ovisiti o realizaciji, u čemu se po pitanju Vlaške vlast na čelu s gradonačelnikom Tomislavom Tomaševićem nije iskazala.