Foto: FaH
DUBROVAČKI gradonačelnik Andro Vlahušić i predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković (HDZ) prosvjedovali su na donjoj postaji dubrovačke žičare u vlasništvu tvrtke Excelsa nekretnine zbog višegodišnjeg neplaćanja koncesije, zatraživši od resornog ministarstva da, ako se koncesija ne počne plaćati, 8. srpnja ne produlji godišnju dozvolu za rad žičare.
Naglasio je kako je šest godina bilo dovoljno rada bez koncesije, ističući kako se to može završiti do 8. srpnja kad istječe postojeća dozvola za rad.
Upitan zašto tvrtka Excelsa nekretnine nije dobila koncesiju koju je zatražila u kolovozu 2015. godine, Vlahušić je odgovorio kako postoje dva preduvjeta za izdavanje koncesije.
"Preduvjet je bila odluka Gradskog vijeća, ali i suglasnosti Ministarstva prometa, Ministarstva financija i DUUDI-ja. Excelsa nekretnine nisu bile dovoljno korektne za to napraviti. U ovom slučaju, primjenjivi su zakon o žičarama i zakon o koncesijama. Žičara je jedinstvena i bez sinergije Grada, Excelse, sudskih vještaka nije moguće to napraviti. Ako netko želi pronaći rupu u jednom od ta dva zakona, naći će je. Nemojmo držati fige u džepu i ajmo riješiti ovo'', rekao je Vlahušić.
Franković je kazao kako bi osovina svih tvrtki koje posluju u Dubrovniku trebala biti društveno odgovorno poslovanje.
''Ovdje smo svjedoci društveno neodgovornog poslovanja, a glavna prepreka je to što u zakonu o žičarama stoji kako koncesionar mora podnijeti zahtjev, ali zakon nije propisao što se događa u slučaju kada se djelatnost već obavlja. Već dugi niz godina se prevoze gosti. Ovo je je jedan mirni prosvjed, iskazivanje nezadovoljstva društveno neodgovornim poslovanjem prema Gradu Dubrovniku'', rekao je Franković. Dodao je kako bi stvari bile drugačije da su Excelsa nekretnine od početka iskazale interes za plaćanje koncesije.
Inače, prijepori oko poslovanja dubrovačke žičare traju već nekoliko godina, a po posljednjem modelu, koji je pred Excelsa nekretnine u vlasništvu Grupacije Lukšić stavio gradonačelnik Vlahušić, Grad Dubrovnik na ime koncesije potraživao je 15 posto od svake prodane karte u razdoblju do 50 godina. Na taj prijedlog suglasnost nije dalo Ministarstvo financija zbog više razloga, u prvom redu zbog vremenske nedorečenosti.