VLADA premijera Andreja Plenkovića sada trenira strogoću na medicinskim sestrama. To bi još i moglo biti razumljivo da Plenković vodi politiku štednje, pa nikome ne da veće plaće, no to nije slučaj. Mnogima je aktualni premijer izašao u susret, mnogima se pokazao kao čovjek široke ruke kada je riječ o distribuciji novca poreznih obveznika i sredstava iz EU fondova, ali se odlučio inatiti s medicinskim sestrama.
>> VIDEO Medicinske sestre: 11.5. je prosvjed. Ako nam vlada ne odgovori, idemo u štrajk
Sindikalistica Anica Prašnjak najavila je prosvjed za 11. svibnja u 11 sati, a ako vlada i Ministarstvo zdravstva ne odgovore na njihove zahtjeve, najavila je štrajk.
Medicinske sestre najavljuju štrajk
"Ne možemo čekati do rujna. Ako ne dobijemo odgovore, definitivno idemo u štrajk", rekla je.
"Što ćemo dalje učiniti i raditi, vidjet ćemo. Vidjet ćemo kakva će biti situacija u odnosu na pozive iz Ministarstva ili vlade. Ako do toga ne dođe, mi ćemo nastaviti određene aktivnosti, a nakon toga ćemo sjesti te razgovarati o otvaranju štrajka. Dogovorit ćemo kako. Potrebna je sva ona procedura, mirenje i tako dalje.
Ako stvarno ne dođe do poziva, a dat ćemo jedan termin do kojega očekujemo poziv i odaziv vlade i Ministarstva, hoće li odgovoriti na naše akcije, mi krećemo definitivno u štrajk. Sada i vama najavljujem - mi krećemo u ozbiljni štrajk", poručila je predstavnica medicinskih sestara.
Medicinske sestre su kičma svakog zdravstvenog sustava. Hrvatski gubi ove kadrove jer ih privlače bolje plaće i humaniji uvjeti rada u Njemačkoj, Austriji i drugim članicama EU. Povećanje plaće je način da ih se zadrži.
Medicinske sestre su pogođene inflacijom više nego suci
Nadalje, medicinske sestre ionako nisu izdašno plaćene. To znači da ih inflacija pogađa više nego, recimo, dobrostojeće suce. U tom smislu bi treble sigurno prije njih dobiti povećanje plaća, naročito jer se premijer Plenković hvali financijskom stabilnošću, "očuvanjem socijalne kohezije" i time što raspolaže velikim europskim sredstvima. Država trenutno očito ima novca, a Plenković se ne ustručava trošiti ga.
Podsjetimo da je Plenković neki dan obećavao svaku pomoć zdravstvenom sustavu u Mostaru.
"Prijatelji smo Bosne i Hercegovine, susjed BiH, vlada smo koja odlučno kaže da ne želimo graditi žicu između BiH i Hrvatske u vremenu migrantskih kriza, izgradili smo most na Svilaju, most kod Gradiške, želimo unaprijediti investicije, ulaganja, podržati Hrvate u BiH.
Plenković daje milijune mostarskoj bolnici: "Da usluga bude na razini"
Jučer smo donijeli odluku o potpori Sveučilišnoj bolnici u Mostaru u iznosu od 10 milijuna eura jer želimo da oni financijski opstanu, da medicinske usluge svima koji idu u mostarsku bolnicu budu na primjerenoj razini. Dakle, naša je potpora iskrena", rekao je premijer Plenković novinarima u Opatiji.
Zašto isti tretman ne mogu očekivati medicinske sestre koje rade u Hrvatskoj?
Podsjetimo, odlukom vlade je za poticaj za zdravstvo u Bosni i Hercegovini za 2023. godinu osigurano preko 10 milijuna eura, i to u proračunu 5.308.912 eura, a još pet milijuna će se preraspodijeliti iz sredstava Ministarstva zdravstva.
"Sredstva iz stavka 1. ove točke Ministarstvo zdravstva sukcesivno će doznačavati, tijekom 2023., Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala, na način kako slijedi: - za razdoblje siječanj - ožujak 2023., iznos od 2.577.228,00 eura jednokratno - za razdoblje travanj - prosinac 2023., iznos od po 859.076,00 eura mjesečno", stoji u odluci vlade.
Plenković povećava plaće sucima
Plenkovićeva vlada je novca imala i za povećanje plaća neomiljenim sucima. Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predložio je povećanje koeficijenta pravosudnim dužnosnicima i osnovice svim pravosudnim dužnosnicima te da će mjesečno povećanje plaća prvostupanjskih sudaca iznositi 513 eura.
"Svjesni smo i toga da suci prvog stupnja odrađuju najveći dio posla unutar sudstva, a isto tako i državni odvjetnici unutar državnih odvjetništva", kazao je Malenica.
>> Malenica objavio koliko sucima rastu plaće
Prijedlog Ministarstva koji ide u proceduru povećat će koeficijent pravosudnim dužnosnicima s 3.54 na 4.21, osnovice svim pravosudnim dužnosnicima za 8 posto, uz dodavanje određenih materijalnih prava koja suci dosad nisu imali.
Plenković povećava povlaštene mirovine
Velikodušan je bio Plenković i kada je riječ o povećanju povlaštenih mirovina. Hrvatski sabor je 21. travnja većinom od 125 glasova podržao izmjene Zakona o smanjenju mirovina ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, kojima se ukida 10-postotno smanjenje tih mirovina, čime je obuhvaćeno oko 96.000 umirovljenika.
Izmjenama se ukida 10-postotno smanjenje mirovina po posebnim propisima, uvedeno u vrijeme krize 2010. godine. Od 1. srpnja oko 96.000 umirovljenika, koji su mirovine ostvarili po posebnim propisima, primat će više mirovine, a to će se uvećanje od 1. siječnja 2024. udvostručiti.
>> Nema novca za njegovatelje, ali ima puno novca za povlaštene
U Hrvatskoj 184.564 osobe ostvaruju mirovine po posebnim propisima, tzv. povlaštene mirovine, te postoji čak 17 kategorija po kojima su dobile status povlaštenih umirovljenika.
Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje za siječanj 2023. pokazuju da se više od trećine odnosi na povlaštene mirovine veterana Domovinskog rata. Točnije, 71.365 korisnika spada u tu kategoriju, a prosječna mirovina iznosi 886.94 eura mjesečno (6678.66 kn), s prosječnim stažem od 18 godina i 8 mjeseci. U rujnu 2009. isplaćivane su 66.074 mirovine za takve korisnike.
Najveće povlaštene mirovine ostvaruju zastupnici u Hrvatskom saboru, članovi vlade, suci Ustavnog suda i glavni državni revizor. Njih 685, s prosječnim radnim stažem od 32 godine i 10 mjeseci, u prosjeku prima mjesečnu mirovinu od 1520.17 eura (11.446,88 kn). U rujnu 2009. je takvih mirovina isplaćeno ukupno 479.
Plenković povećao regres za članove sindikata javnih i državnih službi
Plenkovićeva vlada je i sa sindikatima javnih i državnih službi dogovorila povećanje regresa na 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove, a razgovori oko isplate božićnice nastavit će se u rujnu, kada će se pregovarati i o visini uskrsnice i osnovici za plaće.
>> Raste regres javnim i državnim službenicima. Članovima sindikata više
Domagoj Rebić iz Sindikata djelatnika u kulturi izjavio je nakon završetka sastanka da će se u vezi osnovice za obračun plaće u idućoj godini ustrojiti uža radna skupina, koja će razmotriti argumente sindikalne i vladine strane, i izrazio uvjerenje da će se otvoriti prostor za korekciju osnovice i prije rujna.
Istovjetan dogovor postigli su i predstavnici državnih službi, potvrdili su predsjednici Sindikata policije Hrvatske Dubravko Jagić i Nezavisnog sindikata djelatnika MUP-a Zdravko Lončar. O osnovici za obračun plaće će se razgovarati u trećem tjednu rujna, nakon turističke sezone, kaže Lončar.
Za regres će se izdvojiti 63 milijuna eura
Ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić ocijenio je kako su stigli na korak do postizanja sporazuma.
"U trenucima kada nešto više od 235.000 javnih i državnih službenika prima isplate plaća za travanj s uvećanom osnovicom za dva posto, postigli smo dogovor da će pravo na regres biti dodatno povećano, i to 250 eura za nečlanove sindikata i 300 eura za članove reprezentativnih sindikata.
Slijede nam razgovori s partnerima, reprezentativnim sindikatima na jesen o ugovaranju boljeg postotka osnovice. Predložili smo da uskrsnica bude također predmet jesenskih razgovora kako bi nakon utvrđenja iznosa mogla biti isplaćena u ožujku 2024.", pojasnio je ministar.
Upitan koliko će se ukupno izdvojiti sredstava za regres, Piletić je rekao da su u 2023., nakon uvećanja nešto većeg od devet milijuna eura, predvidjeli iznos od 63 milijuna eura za zaposlene u državnim i javnim službama.
Dodao je kako se na to treba nadovezati reforma sustava plaća, koju su najavili premijer i ministar financija, a odnosit će se na 1.621.000 osiguranika.
Plenković najavio povećanje plaće svima od početka sljedeće godine
Doista, na Praznik rada premijer Plenković je najavio da će od 1. siječnja ići, kako je rekao, sa sveobuhvatnim paketom za povećanje plaća koji će podrazumijevati i porezne izmjene, ali i smanjenje doprinosa. Povećanje plaća za sve, tako glasi službeni narativ.
>> Plenković: Od 1.1. rasterećenja poreza i doprinosa, želimo da se svima dignu plaće
"Nama kao vladi najvažnije je da pokušamo naći model i mehanizam da porastu neto plaće svima, a osobito onima s najnižim primanjima. Zato će smjer našeg djelovanja biti u daljim rasterećenjima, mislim i na poreze i na doprinose", izjavio je Plenković u Okučanima.
Video: N1
S cjelovitim paketom bi, kaže, izašli pred Hrvatski sabor. Kazao je i da će nekoliko zadnjih mjeseci u godini biti posvećeno prilagodbi.
"Vjerujem da će nas zastupnici u tome podržati, da bi od 1. siječnja, uz jedno razdoblje prilagodbe, a to je od listopada do prosinca, mogli imati dovoljno vremena da od 1. siječnja svima porastu neto plaće", rekao je.
Kako Plenkovićeva vlada planira povećati plaće?
U međuvremenu je ministar financija Marko Primorac predstavio ideje za model po kojem bi se povećale plaće.
>> Primorac: Rasteretit ćemo plaće, srezat ćemo doprinose za mirovinsko
"Konkretne iznose po platnim razredima ne mogu sada govoriti, definiramo određene detalje do kraja. Mogu otkriti to da smo odlučili ići jednim drugim smjerom, kojim ćemo uspjeti povećati plaće i onima koji sada ne plaćaju porez na dohodak", rekao je Primorac u Dnevniku Nove TV.
Navodi da će se to dogoditi kroz rasterećenje doprinosa za mirovinsko osiguranje.
"Do sada su uglavnom ta rasterećenja išla u smjeru povećanja osnovnog osobnog odbitka. Daljnjim njegovim povećanjem bismo rasterećivali one građane koji imaju srednje i više dohotke. To ne bi bilo toliko produktivno u ovom trenutku", navodi Primorac. Spominje se i ukidanje ili smanjivanje prireza, što bi zakompliciralo financiranje jedinica lokalne samouprave.
Zašto su baš medicinske sestre problem?
Dakle, vlada maltene svima daje više, jedino su sad medicinske sestre problem? Od svih mogućih uhljeba u agencijama ili birokrata po ministarstvima, žene - a i to je, izgleda, faktor - koje su na prvoj liniji borbe u zdravstvenom sustavu ne zaslužuju skromno povećanje plaće? Čudna je ta Plenkovićeva logika.
Upitan je li najavljeno povećanje plaća od 1. siječnja dio predizborne kampanje, Plenković je uzvratio: "Ne, nije. To je jedan sustavan i kontinuiran rad." Ma kakvi izbori, iako 2024. godine slijede parlamentarni, europski, lokalni i predsjednički.
Bilo kako bilo, premijer Plenković sada se suočava sa zahtjevima medicinskih sestara, koje traže veće plaće. Za razliku od mnogih, one to i zaslužuju.