Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ) pozvala je građane da ne spaljuju biljni otpad jer to često uzrokuje požare. Savjetuju da ga građani zbrinu na ekološki način, kompostiraju ili odlože u reciklažna dvorišta, čime se i pomaže u održivom gospodarenju otpadom.
"Apeliramo na građane da biljni otpad zbrinjavaju na ekološki način koji može uključivati kompostiranje čime stvaramo prihranu za sadnju i sjetvu te time smanjujemo vlastite troškove i pridonosimo sigurnosti.
Također, biljni otpad može se zbrinuti i u reciklažna dvorišta čime pomažemo u održivom gospodarenju otpadom", priopćila je Hrvatska vatrogasna zajednica (HVZ).
"Spaljivanje biljnog otpada je zastarjela i opasna radnja"
U HVZ-u kažu kako dolazak sve ljepšeg vremena za vatrogasce znači povećan broj intervencija na požarima otvorenog prostora. Naime, proljetno je razdoblje doba u kojem građani počinju s poljoprivrednim radovima koji uključuju spaljivanje biljnog otpada: od trave i lišća do orezanog granja, koji često postaju uzrokom požara.
Vjetar, nepripremljenost za moguće širenje požara ili ostavljanje otvorenog plamena bez nadzora, samo su neki od razloga za nastanak požara velikih razmjera, upozoravaju vatrogasci.
Objašnjavaju kako je spaljivanje biljnog otpada zastarjela i vrlo opasna radnja koja utječe na sigurnost građana jer se plamen lako može proširiti na stambene objekte i okolno raslinje te dovesti u opasnost ljudske živote.
Često ugrožena cestovna sigurnost kada se spaljivanje provodi blizu prometnica
Također, spaljivanje uzrokuje i onečišćenje zraka te zagađenje zemljišta i vode, a negativno utječe i na sastav hranjivih tvari u tlu i nanosi velike štete biljnom i životinjskom svijetu.
Mnoge životinje u požaru gube svoje stanište i ugibaju od dima i vatre. Nerijetko je ugrožena i cestovna sigurnost kada se spaljivanje provodi blizu prometnica, a dim tada otežava vozačima vidljivost.
U Hrvatskoj vatrogasnoj zajednici ističu kako je zbrinjavanje biljnog otpada regulirano odlukama jedinica lokalne i područne samouprave, a za svako loženje vatre na otvorenom prostoru nužno je prethodno pribaviti odobrenje nadležne vatrogasne službe.
Velike kazne
Ako zbog požara nastane materijalna šteta ili netko pogine, odgovorni se za požar izlažu prekršajnim i kaznenim prijavama te zatvorskim kaznama. Za izazivanje požara novčane kazne su u iznosu od 1990 do 19.900 eura, a kazna zatvora do 60 dana. U slučaju nehaja novčane kazne su od 260 do 1990 eura.
Uz kazne predviđene Zakonom o zaštiti od požara odredbe Kaznenog zakona predviđaju i kazne zatvorom od šest mjeseci do pet godina za dovođenje u opasnost života i imovine uzrokovane požarom. Ako su ova djela učinjena iz nehaja, kazne su do tri godine zatvora.
"Brinimo o sebi i sigurnosti bližnjih - svako naše odgovorno ponašanje doprinosi smanjenju broja požara i nesreća! Brinimo o okolišu - svojim odlukama pridonosimo zdravlju sviju! Ukoliko primijetite požar odmah pozovite vatrogasce na broj 193 ili Centar 112", poručuju iz Hrvatske vatrogasne zajednice.