Svijet i dalje očekuje odgovor Rusije nakon uspješne ukrajinske ofenzive u Kurskoj oblasti, koja traje desetak dana. Dio analitičara smatra da je rat sada na prekretnici, a sa zanimanjem se prati i idući potez Ukrajine.
>> Ukrajinci naredili bijeg iz važnog grada. Žena iz Kurska: Paralizirani smo od užasa
Osvojili zasad najveći ruski grad
Ukrajinci su zauzeli više od 500 kvadratnih kilometara ruskog teritorija, a ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da su ukrajinske snage zauzele i grad Sudžu u Kurskoj oblasti. Riječ je o najvećem ruskom gradu koji su Ukrajinci dosad osvojili. Prije rata imao je oko 5000 stanovnika te je važno logističko-energetsko čvorište.
"Ukrajina nije zainteresirana za okupaciju ruskih teritorija. To je očito jer Ukrajina vodi isključivo obrambeni rat, strogo u okviru međunarodnog prava", napomenuo je u objavi na X-u Mihajlo Podoljak, jedan od ključnih savjetnika ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog. Podoljak je u istoj objavi objasnio zbog čega su ukrajinske snage upale u Rusiju.
>> Ukrajinci objavili zašto su upali u Rusiju: "Apsolutno nemamo namjeru moliti"
Ovo je prije svega poniženje za Putina
Kako je javio BBC, napredovanje ukrajinskih snaga u Rusiji je posljednjih dana usporilo i bit će sve više logističkih izazova kako Ukrajina bude napredovala, prvenstveno u opskrbi ofenzivnih snaga streljivom, hranom i gorivom.
Ipak, ovako uspješan upad u neprijateljsko područje zasigurno označava simboličku pobjedu za Ukrajinu. Kako je napisao umirovljeni pukovnik britanske vojske Hamish de Bretton-Gordon za The Telegraph, Kursk bi mogao biti zapamćen kao izvor ruskog poniženja i još jedne prekretnice u ruskoj povijesti.
Sve to moglo bi pomoći u destabilizaciji Putinove vladavine jer je jasno da Kremlj ne može braniti vlastiti teritorij, a kamoli pobijediti Ukrajinu. Ovim potezom razbijena je ideja o neranjivosti Kremlja. To je, neovisno o ishodu ofenzive, pobjeda Kijeva.
Simbolička važnost ukrajinskog upada je jasna, no i dalje su brojne nepoznanice oko šire slike, kako one ukrajinske, tako i ruske. I dok Ukrajinci govore da u Kursku neće ostati jer se to protivi njihovoj obrambenoj doktrini, dio ruskog političkog establišmenta spominje treći svjetski rat.
"S obzirom na zapadnu vojnu opremu, korištenje zapadnog streljiva i projektila u napadima na civilnu infrastrukturu te nepobitne dokaze o sudjelovanju stranih snaga u napadu na ruski teritorij, moglo bi se zaključiti da je svijet na rubu trećeg svjetskog rata", rekao je zastupnik u ruskom parlamentu Mihail Šeremet.
Ogorec za Index: I dalje ne vidim jasan vojni cilj akcije
Neovisno o bombastičnim izjavama iz Rusije, pitanje je koji su realni ruski potezi, ali i dokud Ukrajina namjerava ići. Vojni analitičar Marinko Ogorec za Index je rekao da je ovaj napad za rusku stranu bio najblaže rečeno neočekivan.
"Zatekao ih je nespremne, izveden je na prostoru gdje imaju relativno slabe i nekvalitetne snage i polučio je uspjeh. Vidimo da je bio pomno planiran, ranije uvježban, nazire se da je u svemu sudjelovalo oko četiri ili pet brigada, ako ne i više.
Ukrajinci su osvojili prostor. Najiskrenije, ne vidim s kojim ciljem osim možda ovladavanja nuklearnom elektranom, ali ona nije u tom zahvatu", rekao je Indexu analitičar Ogorec.
"Moguće da žele rasteretiti bojišnicu u Donbasu"
Jedan od ciljeva je, kaže Ogorec, zaustavljanje ruske ofenzive u Donbasu. "Moguće je da žele rasteretiti tu bojišnicu, privući ih kako bi na neki način zaustavili rusku ofenzivu. Ali za sada se to ne događa", rekao je Ogorec.
Što sad slijedi za Ukrajinu?
"Mislim da su došli do maksimuma, početni dio je eksploatiran, ali tu više detalja ne znamo, ne znamo s čim raspolažu u pričuvi i što još mogu angažirati. Očito su htjeli utjecati na moral stanovništva i borbenih snaga, ali prevarili su se ako su mislili da će doći do destabilizacije ruske vojske, vidimo da i dalje traju napadi u Ukrajini", kazao je.
"Ovo je šamar za Rusiju, ali njima je i dalje osnovni cilj Donbas"
Što se tiče Rusije, Ogorec ističe i da su prebacili djelovanje zračnih snaga na ovo područje, evakuirali prostor i da se može očekivati da će ga pokušati vratiti.
"Rusima je to u interesu prije svega iz političkih razloga, ovo je bio šamar Rusiji i poniženje za Putina. Rusija će najvjerojatnije nastaviti svoje ofenzivno djelovanje u području Donbasa, prije svega da osvoji Pokrovsk", rekao je.
Paralelno s vijestima o uspjehu ukrajinske ofenzive, govorilo se i o ruskom napredovanju u Donbasu, odnosno u okolici Pokrovska. Ruske snage danas su objavile da su zauzele mjesto Serhijivku, oko 15 km od Pokrovska.
Pokrovsk se smatra ključnim logističkim središtem za Ukrajinu. Posljednjih se tjedana Rusija značajno približila periferiji Pokrovska osvojivši niz sela u smjeru grada.
"To im je cilj, on je zadnja utvrda, onda im je put do Donbasa otvoren", rekao je Ogorec i zaključio da se radi o uspješnoj ukrajinskoj akciji, koja je ponizila Rusiju i njezine zapovjednike.
"Ali ne vidim da će, gledajući u vojnom smislu, rezultirati većim pomacima i da u tom kontekstu označava prekretnicu", objasnio je Marinko Ogorec za Index.
Analitičar Barić: Slabjet će i ruska ekonomija
>>Vojni analitičar: Putin će morati stati s napadima ako želi osigurati rusku granicu
Vojni analitičar Robert Barić naveo je i da su Ukrajinci zarobili brojne ruske vojnike, njih oko 2000, za koje će se tražiti razmjena. Rekao je da je opća mobilizacija realna jer je dobrovoljno novačenje u ovom periodu ispunilo samo trećinu plana.
"Čak i ako mobilizirate sve one koji vam trebaju, to traje godinu dana, a strah je da bi mogla patiti ruska ekonomija, koja si i ovo već teško može priuštiti", objašnjava.
"Cilj je pokazati da je Rusija ranjiva na cijeloj sjevernoj granici s Ukrajinom, ne samo kod Kurska. Stoga će Putin morati poslati dodatne snage, što znači povlačenje dijela snaga iz Ukrajine", tvrdi Barić.
Politički značaj cijele priče
Osim vojnog i simboličkog aspekta kojih smo se dotaknuli, tu je i onaj politički. Švedski političar Carl Bildt, domaćoj javnosti poznat i po diplomatskoj ulozi za vrijeme rata između zemalja bivše Jugoslavije, za Foreign Policy ocijenio je da je ukrajinska ofenziva prekretnica u ratu zbog političke težine tog poteza.
"Ukrajina je možda zauzela oko 1000 četvornih kilometara ruskog teritorija, Moskva je evakuirala više od 100.000 ljudi s tog područja, a čini se da se velik broj ruskih vojnika predao bez borbe. Ipak, glavni rezultat ofenzive nije na ratištima u regiji Kursk, već u političkom okruženju Kijeva i Moskve", napomenuo je.
Naglašava da sada postoje svi uvjeti da Zapad intenzivira svoju potporu Ukrajini.
"Mnogo toga se može učiniti. Možemo ubrzati financijsku potporu, ukinuti ograničenja na korištenje određenog zapadnog oružja, ubrzati obuku pilota F-16, biti pametniji u pogledu sankcija (uključujući one protiv pomagača u Kini, Indiji i Turskoj) i ubrzati isporuke streljiva", zaključio je.