Udruga Ostajemo i 219 osoba danas su Visokom upravnom sudu podnijeli prijedlog za pokretanje ocjene zakonitosti Odluke o najmu stanova Grada Zagreba i Zaključka o visini najamnine za stanove iz 2023. kojima Grad ukida dugogodišnji model javnog najma u Zagrebu.
Odvjetnik udruge Ostajemo Karlo Novosel rekao je na konferenciji za novinare da su gradska vlast i gradonačelnik Tomislav Tomašević, suprotno deklariranim programima i politici koju nazivaju 'socijalnom", u listopadu prošle godine izmijenili raniju odluku prijašnje gradske uprave o najmu stanova, i to nauštrb građana, koji više neće moći živjeti u tim stanovima.
Kaže da je aktualna gradska uprava Odluku donijela "bez razumljive i dugoročne javne rasprave i bez prikupljanja statističkih podataka i analize".
"Gubi se socio-demografska komponenta javnog najma"
Odvjetnik udruge Luka Mlinarić rekao je da su prijedlogom koji su podnijeli Visokom upravnom sudu RH nabrojili i argumentirali brojne povrede konvencijskih, ustavnih i zakonskih prava građana Zagreba.
Od Suda očekuju da će to i prepoznati i žurno reagirati, i to prije svega obustavom primjene Odluke i zaključka jer, kako je rekao, predstavljaju "ukidanje modela javnog najma koji je postojao dugi niz godina u Zagrebu kao dobar primjer javno-najamne politike, napravljen po uzoru na druge zapadne gradove, primjerice Beč".
Kaže da je nekoliko kvartova u Zagrebu obuhvaćeno politikom javnog najma, npr. Jelkovec i Podbrežje, pa je više desetaka tisuća ljudi, kad se uzmu u obzir i članovi obitelji, time obuhvaćeno.
Mlinarić kaže da se tim gradskim aktima gubi socio-demografska komponenta javnog najma te se usmjerava u ekonomskom, tržišnim smjeru, i to ne u smislu najma stanova koji su u privatnom vlasništvu nego u diskriminatornom tržišnom smjeru, pa će u praksi za isti stan jedna obitelj platiti jednu cijenu, a druga drugu, dodao je.
"Oni su dizali kredite kako bi uređivali te stanove"
Tvrdi kako će doći do ukidanja prava na korištenje javno-najamnih stanova velikom broju dosadašnjih korisnika i do kršenja njihovih stečenih prava, koja proizlaze iz ugovornih odnosa u koje su ušli s Gradom i koje su uredno izvršavali.
"Ne samo da su izvršavali svoje obveze nego su i radili ono što je Grad Zagreb kao dobar gospodar svoje imovine trebao činiti - oni su dizali kredite kako bi uređivali te stanove", rekao je.
Naglasio je kako se poseban naglasak stavlja na dohodovni cenzus koji se tim gradskim odlukama postavlja kao isključivi kriterij za dodjelu stanova, a to znači da se u potpunosti gube socio-ekonomski i socio-demografski kriteriji koji su ranije bili bitni.
"Smatramo da donošenje ovakve odluke i zaključka zapravo ne pogoduje nikome, odnosno eventualno nekim interesnim skupinama koje stoje iza gradonačelnika Tomaševića i njegove gradske vlasti", rekao je odvjetnik Mlinarić.
"Gradska vlast se prije izbora busala u prsa da neće dirati u stečena prava i onda je došla na vlast i radi totalno suprotno od toga i deklarirane politike", ustvrdio je Mlinarić.