Predstavnici Ine su na sjednici Općinskog vijeća Kostrene predstavili aktivnosti i planove sanacije podzemlja i zaštite mora kod Rafinerije nafte Rijeka u Urinju te odgovarali na pitanja vijećnika o učestalim onečišćenjima mora i obale u Kostreni i cjelovitom rješenju tog problema.
Načelnik Dražen Vranić rekao je da je cilj sjednice doći do konkretnih informacija o onečišćenju mora, problemu koji dugo traje i eskalirao je. Rekao je da je kvaliteta zraka na tom području prešla u drugu kategoriju te da postoji i problem buke. Ocijenio je da se stalno priča o sanaciji štete, o posljedicama, a nikako da se dođe do sanacije i otklanjanja uzroka, pa se nada da će predloženo rješenje biti i konačno.
Rukovoditelj Upravljanja održavanjem Rijeka u Ini Bojan Lončar rekao je da su detaljno snimali i proveli istraživanja na poluotoku na kojemu se nalazi rafinerija i zaključili da je sadašnje onečišćenje mora uzrokovano povijesnim onečišćenjem podzemlja, odnosno nakupljanjem ugljikovodika u podzemlju rafinerije.
Naveo je da je proizvodnja rafinerije stabilna i da nisu detektirana propuštanja opreme i spremnika te da dvije operativne obustave postrojenja u protekle dvije godine, svaka od nekoliko mjeseci, nisu pokazale promjene u bilanci spremničkih prostora.
Trajno rješenje za sanaciju podzemlja hidraulička barijera
Kazao je da je za sanaciju podzemlja trajno rješenje hidraulička barijera, a za zaštitu mora postavit će se nove oceanske brane na kritičnim pozicijama, uz pojačani nadzor i spremnost na reakciju. Stalne mjere su pregled i obnova spremnika, kanalizacije i cjevovoda.
Postavljanje hidrauličke barijere obuhvaća bušenje sustava oko 50 bušotina s međusobnom interakcijom, stalno crpljenje onečišćene vode i obrada nakon odvajanja ugljikovodika, a odabran je konzorcij koji je ista rješenja uveo na više lokacija u svijetu.
Projekt će trajati dvije godine i stajat će pet milijuna eura.
Prije natječaja provedena su geološka i geofizička ispitivanja, a na natječaju je odabrana ponuda međunarodnog konzorcija.
Sljedeći koraci su potpisivanje ugovora i izrada idejnog rješenja, a potom slijede izrada izvedbenog projekta te izrada, montaža i puštanje u rad hidrauličke barijere.
Što se tiče zaštite mora, nastavljaju se crpljenje ugljikovodika iz podzemlja, laboratorijska analiza sadržaja, monitoring bušotina, vizualni pregledi spremnika i drugo.
Nema novoutvrđenih propuštanja ugljikovodika
Lončar je, odgovarajući na pitanja, ponovio da sada nema novih utvrđenih propuštanja ugljikovodika i da se radi na sanaciji povijesnih propuštanja. U Ini smatraju da je hidraulička brana trajno rješenje problema, rekao je.
Vijećnici su navodili kako je mještanima svejedno jesu li zagađenja povijesna ili jučerašnja, da su mještani frustrirani te da rafinerija mora naći način za suživot i poštivati propise.
Neki su naglašavali važnost iskrenosti, nedostatak točnih informacija, da se predugo čekalo, a drugi tražili podatke o tome kolike se količine ugljikovodika sada crpe iz podzemlja, ističući da nije jasno kako su, prema podacima o crpljenju iz ranijih godina, velike količine nafte istekle iz rafinerije a da se za to nije znalo.
Rečeno je i da postojeće brane na moru nisu učinkovite, neki su skeptični u vezi s hidrauličkom barijerom, dok neki kažu da današnja prezentacija daje nadu o boljoj suradnji i konkretnijim rješenjima.