U Hrvatskoj čak i Romi siromašniji nego u ostatku EU

Foto: FAH

RASPROSTRANJENO siromaštvo uništava živote Roma, romske obitelji žive odvojene od društva u šokantnim uvjetima, a njihova djeca zbog izostanka obrazovanja nemaju velikih izgleda za budućnost, pokazao je novi izvještaj Agencije za temeljna prava Europske unije (FRA) u kojem se navodi da je u Hrvatskoj situacija za Rome i gora nego što je europski prosjek.

Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II) pokazalo je da 80 posto ispitanih pripadnika romske zajednice živi u riziku od siromaštva, dok je taj prosjek među ostalim stanovništvom EU-a 17 posto.

U Hrvatskoj 93 posto živi u riziku od siromaštva, dok je državni prosjek oko 19 posto. 

U EU 30% Roma zaposleno, u Hrvatskoj 8%

Samo 30 posto ispitanih Roma u EU-u ima plaćen posao, dok je prosječna zaposlenost za 2015. bila 70 posto.

U Hrvatskoj je zaposleno svega osam, a nezaposleno 62 posto Roma. Ostatak je u mirovini, ne radi zbog bolesti ili invalidnosti ili rade u kućanstvu.

Hrvatska i Španjolska imaju najveći postotak mladih Roma koji se ne školuju i ne rade, čak 77 posto.

Opskrbu pitkom vodom u Europi ima samo 30 posto Roma, a 46 posto njih nema sanitarni čvor, tuš ili kupaonicu.

Oko 41 posto Roma osjeća da su u proteklih godina bili diskriminirani u svakodnevnim situacijama poput pronalaska posla, rada, stanovanja, zdravlja i obrazovanja, ali 82 posto njih nisu svjesni da postoje organizacije za podršku žrtvama diskriminacije.

Potreba za potporom obrazovanju, prilikama za zaposlenje i većoj socijalnoj zaštiti

Objava ovih podataka pruža priliku tvorcima europske politike da učine više jer se radi o "nepodnošljivoj situaciji", smatra direktor FRA-e Michael O'Flaherty.

Rezultati naglašavaju potrebu za potporom ranom obrazovanju i integriranom školstvu, boljim prilikama za zaposlenje i većoj socijalnoj zaštiti za suzbijanje siromaštva. Predlaže se ciljano obrazovanje i osposobljavanje kako bi se pomoglo prvenstveno mladim Romima i Romkinjama u njihovoj tranziciji iz primarnog u sekundarno obrazovanje, te pronalazak posla.

Izvještaj se temelji na razgovorima s više od 33 tisuće pripadnika romske manjine iz devet članica EU-a (Hrvatska, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Portugal, Rumunjska, Slovačka i Španjolska), a u Hrvatskoj je ispitano 2800 ljudi.

Puni rezultati istraživanja koji će uključivati svih 28 država članica, bit će objavljeno iduće godine.